Algomed za Svjetski dan upalnih bolesti cijeva pridonosi novim istraživanjima.

1.

Randomizirano kontrolirano ispitivanje Acherman Y i suradnika prikazuje prednosti odstranjenja slijepog crijeva kod osoba s ulceroznim kolitisom.

Kako bi ste razumijeli istraživanje važno je razumijeti dva pojma:

1. Remisija znači razdoblje kada je bolest mirna i nema izraženih simptoma ili su oni minimalni (osoba se osjeća relativno dobro, upala je pod kontrolom).

2. Relaps znači ponovno pogoršanje bolesti nakon razdoblja poboljšanja, simptomi se vraćaju (npr. proljev, bolovi u trbuhu, krv u stolici kod ulceroznog kolitisa).

3. Apendektomija – kirurško odstranjeje slijepog crijeva

Nakon 12 mjeseci, relaps se javio kod oko trećine bolesnika u skupini s apendektomijom, dok je u kontrolnoj skupini relaps bio prisutan kod više od polovice bolesnika. Što upućuje da apendektomija može biti dodatna terapijska opcija za održavanje remisije.

Bolesnici koji su apendektomirani imali su:

– rjeđe vraćanje bolesti (manje relapsa)
– nižu aktivnost bolesti (bolest je bila blaža ili mirnija)
– rjeđe uvođenje biološke terapije (snažnijih lijekova koji se koriste kod težih oblika bolesti)
– bolju kvalitetu života u usporedbi sa standardnom terapijom

Ranija istraživanja su već sugerirala da apendektomija može imati povoljan učinak, a ovo randomizirano ispitivanje daje jače dokaze za tu povezanost. Smatra se da slijepo crijevo ima ulogu u imunološkom sustavu jer sadrži bakterije i limfno tkivo. Kod ulceroznog kolitisa imunološki sustav pretjerano reagira i uzrokuje kroničnu upalu crijeva. Uklanjanje slijepog crijeva može smanjiti aktivnost određenih imunoloških stanica (posebno CD4 T-stanica), pa time i upalu.

Ipak, studija je promatrala samo kliničke ishode (kako se pacijent osjeća i kako se bolest ponaša), a ne točan biološki mehanizam, pa su potrebna daljnja istraživanja. U skupini s apendektomijom biološka terapija se rjeđe uvodila, a učinak je bio izraženiji u prvih 6 mjeseci. Biološka terapija započinjala se rjeđe u skupini s apendektomijom nego u kontrolnoj skupini, s najvećom razlikom nakon 6 mjeseci (0,0% naspram 4,4%). Nakon 12 mjeseci ta se razlika smanjila (3,2% naspram 5,5%), što sugerira da apendektomija može odgoditi potrebu za biološkom terapijom. Također, bolesnici su imali bolju kvalitetu života, osobito u vezi s crijevnim simptomima.

Ograničenja studije su nedostatak prave placebo skupine (ne možeš lažno operirati) dugo trajanje istraživanja, što može utjecati na rezultate i njihovu primjenjivost u svakodnevnoj medicinskoj praksi.

(1)

2.

Tim američkih istraživača klinički je ispitao manje zahtjevnu alternativu prehrani. Kod takozvane „dijete koja oponaša post” (Fasting Mimicking Diet, FMD) pacijenti smanjuju energetski unos na 700 do 1100 kalorija dnevno tijekom 5 uzastopnih dana u mjesecu. FMD smanjuje unos kalorija izbjegavanjem životinjskih proizvoda, šećera, bijele riže, kruha i tjestenine. Prehrana se sastoji od juha i variva od povrća, maslina, krekera od kelja i pločica od orašastih plodova, uz dodatak vitamina, mineralnih soli i omega-3 masnih kiselina.

Nakon provedena tri ciklusa dijete koja oponaša post (FMD) istraživanje je pokazala razliku između skupine koja je provodila dijetu i kontrolne skupine (skupina koja nije provodila dijetu). U skupini koja je provodila FMD dijetu poboljšanje bolesti, odnosno smanjenje aktivnosti Crohnove bolesti, postiglo je 69,2% ispitanika, dok je u kontrolnoj skupini poboljšanje zabilježeno kod 43,8% ispitanika. To pokazuje da je u skupini s dijetom veći udio bolesnika imao smanjenje simptoma i aktivnosti bolesti.
Kada se promatra klinička remisija (povlaćenje simptoma bolesti/bez simptoma), odnosno stanje u kojem je bolest mirna ili vrlo blaga, remisiju je postiglo 64,6% ispitanika u FMD skupini, dok je u kontrolnoj skupini taj udio iznosio 37,5%. Posebno izražen učinak zabilježen je kod osoba koje nisu primale nikakvu terapiju. U toj podskupini remisiju je postiglo 76,9% ispitanika koji su provodili FMD dijetu, u usporedbi s 33,3% u kontrolnoj skupini.

Također je zabilježen češći pad fekalnog kalprotektina (upalnog biljega u stolici) u FMD skupini u odnosu na kontrolnu skupinu (22,0% naspram 8,0%), što dodatno upućuje na smanjenje upale u crijevima. Sveukupno, rezultati upućuju na to da je dijeta koja oponaša post povezana s većim poboljšanjem simptoma i većom stopom remisije u usporedbi s uobičajenom prehranom, iako se nalazi trebaju tumačiti oprezno zbog mogućih subjektivnih utjecaja u procjeni simptoma i mali broj ispitanika.

(2)

 Tražite li kolonoskopiju?

3.

Prema autorima predvođenima Natashom Haskey sa Sveučilišta British Columbia u Kelowni, oko 40% bolesnika s Crohnovom bolešću ima prekomjernu tjelesnu težinu ili pretilost. Posebno nepovoljna je povećana visceralna masnoća (masno tkivo oko unutarnjih organa), koja je povezana s metaboličkim promjenama, sustavnom upalom i lošijim kliničkim ishodima.

Iako je intermitentni post u općoj populaciji već pokazao povoljne metaboličke i protuupalne učinke, kod osoba s kroničnim upalnim bolestima crijeva ovaj pristup do sada nije bio sustavno kontrolirano ispitan.

U 12-tjednoj studiji sudjelovalo je 35 bolesnika s Crohnovom bolešću i prekomjernom tjelesnom težinom ili pretilošću. Sudionici su randomizirani u dvije skupine: 20 ih je provodilo intermitentni post šest dana u tjednu (unos hrane unutar 8-satnog vremenskog prozora i 16 sati posta), dok je 15 osoba nastavilo svoju uobičajenu prehranu. Ukupan kalorijski unos i kvaliteta prehrane nisu se razlikovali između skupina.
Tijekom studije zabilježeno je smanjenje učestalosti stolice i abdominalnih tegoba u skupini koja je provodila intermitentni post. U usporedbi s kontrolnom skupinom, osoba koje su provodile post imale su bolji metabolički i upalni profil.

Zabilježeno je smanjenje nekoliko tvari povezanih s masnim tkivom i upalom u krvi, uključujući leptin (hormon koji je povezan s količinom masnog tkiva i upalom), PAI-1 i adipsin. Leptin se posebno značajno smanjio u skupini koja je postila, što upućuje na smanjenje upalne aktivnosti i masnog tkiva.

U kontrolnoj skupini, koja nije provodila post, zabilježene su više razine proupalnih citokina (tvari koje potiču upalu), što znači da je upalna aktivnost bila izraženija nego u skupini s postom.
Također je u skupini s postom primijećen trend veće raznolikosti crijevne mikrobiote te veći udio bakterija koje proizvode korisne kratkolančane masne kiseline.

Iako je dio učinka vjerojatno povezan s gubitkom tjelesne mase, rezultati upućuju da vremenski ograničeno hranjenje može imati dodatne učinke na metabolizam, upalu i imunološku ravnotežu.
Istraživanje je bilo malo i kratko, pa se rezultati smatraju početnim i potrebna su daljnja istraživanja za potvrdu.

(3)

Svjetski dan bolesti crijeva obilježavamo istraživanjima koja možda pomognu nekim pacijentima.

Martin Novosel dr. med.

05/26

Literatura:

1. Acherman Y, Arebi N, Arthurs E et al.Appendicectomy plus standard medical therapy versus standard medical therapy alone for maintenance of remission in ulcerative colitis (ACCURE): a pragmatic, open-label, international, randomised trial
The Lancet Gastroenterology & Hepatology, 2025; 10, 550-561

2. Kulkarni, C., Fardeen, T., Gubatan, J. et al. A fasting-mimicking diet in patients with mild-to-moderate Crohn’s disease: a randomized controlled trial. Nat Med 32, 1023–1033 (2026). https://doi.org/10.1038/s41591-025-04173-w

3. Haskey N, Ye J, Lewis A …
Time-Restricted Feeding Reduces Body Mass Index, Visceral Adiposity, Systemic Inflammation, and Clinical Disease Activity in Adults With Crohn’s Disease: A Randomized Controlled Study
Gastroenterology, 2026; 170, 1051-1054