Operacija stopala i gležnja

“Brza Traka” brzo informiranje

“Želim znati više” detaljnije informiranje

Tražite operaciju stopala i gležnja?

PRETRAGE •  5 MIN

Brza Traka

Operacija stopala i gležnja odnosi se na kirurške zahvate koji se izvode za liječenje gležnja i stopala koji se mogu pronaći na tražilici medicinskih usluga Algolov.

Koji su najčešći kirurški zahvati na gležnju i stopalu?

Među najčešće zahvate i postupke spadaju: ugradnja proteze gležnja, liječenje halluxa valgusa (čukalj), operacija prijeloma kostiju gležnja i stopala, ispravljanje deformacije stopala (npr. pes equinovarus), artroskopija, operacija halluxa rigidusa (ukočenog palca), liječenje nestabilnosti gležnja, operacija rupture Ahilove tetive itd.

Kada su potrebni zahvati na stopalu i gležnju?

Potrebu za kirurškim zahvatom određuje ortoped (lakši pronalazak ortopeda).

Sve ovisi o zdravstvenom stanju osobe, zanimanju, trenutnim i prijašnjim bolestima te očekivanom životnom vijeku.

Česti razlozi za operaciju su: bol u gležnju ili stopalu koja ne prolazi na liječenje lijekovima protiv bolova, fizikalna terapija ne pomaže te prijelomi.

Za sve ostalo potrebna je obrada i procjena mogućih rizika i koristi samog zahvata.

Tko odlučuje o operaciji?

Ortoped određuje potrebu za operacijom, a anesteziolog o zdravstvenoj sposobnosti pacijenta.

Kada se, u pravilu, ne izvode kirurški zahvati na stopalu i gležnju?

Kada se očekuje da lijekovi protiv bolova i fizikalna terapija mogu dovesti do djelomičnog ili potpunog oporavka zgloba. Osim toga, kod osoba kod kojih se ne očekuje dulji životni vijek nastoji se izbjeći operacija.
Kod osoba s visokim rizikom od komplikacija operacije (teški srčani bolesnici, plućni bolesnici, kod značajne osteoporoze, dijabetesa, oštećene bubrežne funkcije i sl.), anesteziolozi takve osobe mogu smatrati prerizičnima za zahvat.

Zašto je bitno napraviti pregled ortopeda na vrijeme?

Bitno je napraviti pregled jer se ranim liječenjem može spriječiti daljnje oštećenje sustava kretanja.

Koje su moguće komplikacije operacije stopala i gležnja?

Svaka operacija ima svoje rizike. U komplikacije operacije stopala i gležnja najčešće spadaju: infekcija gležnja, krvarenje, stvaranje krvnog ugruška, nestabilnost zgloba, istrošenost umjetnog zgloba i sl.

Koje su glavne koristi operacije gležnja i stopala?

Povratak funkcije stopala i gležnja. Time se nastoji ukloniti bol te povećati kvalitetu života jer se osoba može vratiti svakodnevnim aktivnostima.

Što znači da se zahvat može izvesti artroskopski?

To znači da nije potrebno napraviti velike rezove za operaciju čime se oštećuju zdravi mišići i okolno tkivo. Kod artroskopije se kroz male rezove uvodi kamera i alati koji omogućuju operaciju nakon koje je oporavak puno brži. Potrebno je napomenuti da se ne mogu svi zahvati izvesti tom tehnikom.

Tražite artroskopiju?

 

Želim znati više

Poremećaji stopala i gležnja skupina su različitih stanja koja imaju veliki utjecaj na javno zdravlje. Povezani su s problemima hodanja, nepokretnosti i zbog toga ograničenjem obavljanja dnevnih aktivnosti te smanjenjem kvalitete života.
Operacija gležnja i stopala postala je važnija opcija liječenja. Kako bi se omogućilo optimalno liječenje pacijenata, potrebno je nadzirati učinkovitost operativnih zahvata.

Nažalost, različitost procjene ishoda i varijacije kvalitete samih istraživanja otežava usporedbu različitih metoda liječenja problema sa stopalom i gležnjem. (1)

Osteoartritis je stanje kod kojeg se hrskavica, koja oblaže zglob, istroši. Hrskavica ima ulogu ublažavanja opterećenja te omogućava glatkost pokreta.
Odsutnost hrskavice i posljedično nastanak osteofita, kalcifikacija i nastanak ožiljaka kapsule zgloba dovode postepeno do boli i krutosti zgloba. (3)

Najčešći faktori za razvoj osteoartritisa gležnja su prijašnja trauma, često nakon prijeloma ili teškog uganuća gležnja. Učestalost oba slučaja je u porastu, zbog toga bi posttraumatski osteoartritis gležnja mogao postati sve češće opterećenje zdravlju.
Bitno je istaknuti da je uganuće gležnja jedan od najčešćih razloga za posjet hitnom prijemu.

Drugi uzročnici osteoartritisa gležnja uključuju kronične upalne artritise (reumatoidni artritis, hemokromatoza, hemofilijska artropatija i sl.).

U ranim fazama bolesti preporučuju se neoperativne mjere, kao što su smanjenje fizičke aktivnosti, gubitak tjelesne težine, fizikalna terapija, lijekovi protiv bolova i steznici. Potrebno je razmotriti operaciju kada ove konzervativne metode ne pomažu dulje od najmanje 6 mjeseci. Osim toga, kirurg treba potvrditi dijagnozu osteoartritisa kliničkim i slikovnim metodama (npr. RTG i simptomi koji ne prolaze).

Prema ovom istraživanju, ovo je prvi randomizirano kontrolirano ispitivanje koje uspoređuje ugradnju totalne proteze gležnja sa spajanjem kostiju gležnja, odnosno artrodezom kod uznapredovale faze osteoartritisa. Cilj je ovog istraživanja odrediti kliničku učinkovitost i financijsku isplativost između ova dva priznata načina liječenja uznapredovalog artritisa kod pacijenata u dobi između 50 i 85 godina.

I ugradnja proteze gležnja i spajanje kostiju povećavaju kvalitetu života pacijenata tijekom prve godine praćenja, ali nije utvrđeno koja grupa ima veću korist i bolje ishode.

Obje operacije smatraju se sigurnima, ali bilo je više problema s cijeljenjem i ozljedom živca u skupini s ugradnjom proteze. 7% pacijenata kod artrodeze imalo je simptomatsko razdvajanje kostiju zbog čega će vjerojatno biti potrebna ponovna operacija. (2)

Ahilova tetiva najveća je i najjača tetiva u ljudskom tijelu, povezuje mišiće lista (gastrocnemius i soleus) za petnu kost (calcaneus). Ahilova tetiva bitna je za održavanje uspravnog stava, hodanje, trčanje i skakanje. Rupture Ahilove tetive klasificiraju se kao kronične nakon 4-6 tjedana od početne ozljede. Pacijenti s kroničnom rupturom Ahilove tetive imaju simptome: slabost stopala, nestabilnost, pojačanu dorzalnu fleksiju stopala, oticanje, bol i zadebljanje tetive.
Trenutno je liječenje kronične rupture Ahilove tetive izazovno, uz mnogo različitih tehnika i metoda. Također postoje značajne razlike u kirurškim pristupima te nema jedinstvenog stava oko načinu operacije.

Glavne preporuke navedenog istraživanja (pojednostavljeno):

operacija kod pacijenata koji imaju simptome nakon konzervativnog liječenja (npr. fizikalna i lijekovi protiv bolova) na kliničkom pregledu i slikovnim tehnikama.

Operativni zahvat kod rupture manje od 2 cm.

Napredni režnjevi kod ruptura manjih od 5 cm.

Transfer tetive (npr. tetiva musculusa fibularisa brevisa) kod ruptura 3-6 cm.

Presađivanje tetive kod rupture veće od 6 cm.

Povratak svakodnevnim aktivnostima i sportu preporučuje se 12 tjedana nakon operacije, a 12 mjeseci za veće fizičke napore. (3)

CT, MR ili RTG kod snimanja gležnja ili stopala?

Kada se u obzir uzme općeniti princip kod kojeg nastaje edem koštane srži nakon prijeloma kosti zbog udarca, a distrakcijske frakture (dijelovi kosti se odvajaju, razmiču) stvaraju minimalan edem, MR može biti lošija metoda od RTG-a i CT-a kod avulzijskih fraktura (vrsta distrakcijske frakture) zbog izostajanja edema koštane srži na mjestu odvajanja i edema koji okružuje male fragmente korteksa kosti. Komplementarne uloge RTG-a, CT-a i MR-a stopala posebno dobivaju na važnosti kod avulzijskih ozljeda koje uključuju hvatište ključnih ligamenata, kao što je Lisfrancova ozljeda. (4)

Zbog navedenog, uvijek je potrebno uzeti u obzir da se ne mogu sve ozljede vidjeti jednom tehnikom snimanja te da je odluku o operaciji potrebno donijeti zajedno s ortopedom!

05./26.

Tim Algomed

Literatura

1. Palmen LN, Belt M, van Hooff ML, Witteveen AGH. Outcome measures after foot and ankle surgery: A Systematic Review. Foot Ankle Surg. 2025 Dec;31(8):654-671. doi: 10.1016/j.fas.2025.02.005. Epub 2025 Feb 22. PMID: 40021414.
2. Goldberg AJ, Chowdhury K, Bordea E, Blackstone J, Brooking D, Deane EL, Hauptmannova I, Cooke P, Cumbers M, Skene SS, Doré CJ. Total ankle replacement versus ankle arthrodesis for patients aged 50-85 years with end-stage ankle osteoarthritis: the TARVA RCT. Health Technol Assess. 2023 Mar;27(5):1-80. doi: 10.3310/PTYJ1146. PMID: 37022932; PMCID: PMC10150410.
3. Feng SM, Maffulli N, Oliva F, Saxena A, Hao YF, Hua YH, Xu HL, Tao X, Xu W, Migliorini F, Ma C. Surgical management of chronic Achilles tendon rupture: evidence-based guidelines. J Orthop Surg Res. 2024 Feb 10;19(1):132. doi: 10.1186/s13018-024-04559-5. PMID: 38341569; PMCID: PMC10858558.
4. Gorbachova T. Magnetic resonance imaging of the ankle and foot. Pol J Radiol. 2020 Sep 18;85:e532-e549. doi: 10.5114/pjr.2020.99472. PMID: 33101556; PMCID: PMC7571512.