Astma
“Brza Traka” – brzo informiranje
“Želim znati više” – detaljnije informiranje
PLUĆA• 9 MIN
Brza Traka
Astma je bolest dišnih putova kod koje se može javiti: otežano disanje, sviranje u prsima, kašalj, kratak dah te pritiskanje u prsima.
Koje sve dijagnostičke metode se koriste kod dijagnosticirnja astme?
Razgovor s liječnikom, spirometrija, krvne pretrage, RTG i alergološki testovi.
Kako se potvrđuje bolesta astme?
Astma se potvrđuje spirometrijom, takozvanim bronhodilatacijskim testom. Spirometrija se prvo izvodi uobičajeno, a zatim se ponavlja nakon primjene doze Ventolina (inhalatora koji širi dišne putove). Ako se tada pokaže poboljšanje plućne funkcije za određeni postotak, dijagnoza astme se potvrđuje.
Pročitajte više o pripremi za spirometriju.
Što uzrokuje astmu?
Astma nastaje zbog kombinacije nasljednih (genetskih) i vanjskih čimbenika. To znači da je neki ljudi imaju jer su je naslijedili, dok kod drugih nastaje zbog okolišnih utjecaja, poput onečišćenog zraka ili izloženosti alergenima.
Kako se liječi astma?
Osnovno liječenje su inhalatori i izbjegavanje okidača poput dima i prašine.
Što su osnovni lijekovi za astmu?
Kortikosteroidi u inhalatorima i, po potrebi, bronhodilatatori poput Ventolina.
Kada potražiti hitnu pomoć kod astme?
Ako koristite Ventolin više od 4-5 puta dnevno i osjećate nedostatak zraka.
Koji uređaji mogu biti korisni u praćenu astme kod kuće?
Peak-Flow metar i pulsni oksimetar.
Imate problema s kašljom ili grloboljom isprobajte naš Algoritam – tumač simptoma!
Želim znati više
1. Što je astma?
Bolest različitog uzroka kod koje dolazi do trajne upale dišnih puteva. Opisuju je stanja tegoba dišnog sustava kao što su: „sviranje“ u prsima, kratkoća daha, i stezanje u prsima. Ta stanja variraju tijekom vremena u jačini, zajedno s promjenjivim ograničenjem toka zraka prilikom izdisaja.
Astma je često bolest te prema nekim podacima od 100 osoba astmu bi mogla imati 1 do 29 osoba.
2. Što uzrokuje astmu?
Astma nastaje zbog kombinacije nasljednih (genetskih) i vanjskih čimbenika. To znači da je neki ljudi imaju jer su je naslijedili, dok kod drugih nastaje zbog okolišnih utjecaja, poput onečišćenog zraka ili izloženosti alergenima. Okidači astme su stvari koje mogu izazvati ili pogoršati simptome. To su, primjerice, pelud, prašina, dlaka kućnih ljubimaca, dim cigareta, hladan zrak, fizički napor ili stres. Kada osoba s astmom dođe u kontakt s okidačem, dišni putevi se sužavaju i otežavaju disanje, što može dovesti do napadaja astme.
3. Kako se potvrđuje astma?
Prvo je potrebno obaviti razgovor sa stručnjakom o tegobama koje se javljaju. Potrebno je opisati što Vam se točno događa, što obuhvaća pitanja poput sljedećih: „Javljaju li se tegobe ujutro ili navečer?“, „Javljaju li se možda tegobe svake godine u isto vrijeme?“ te „Umarate li se brže tijekom fizičke aktivnosti?“.Potrebno je razmisliti ima li netko u obitelji slične tegobe i jeste li nekada prije koristili lijekove protiv alergija, jeste li imali osipe po koži, kihanje i svrbež nosa. Prisutnost alergija i nasljeđe povećavaju vjerojatnost za pojavu astme. Ako imate navedene tegobe koje se mogu povezati s astmom, bitno je utvrditi točnu dijagnozu. Precizna dijagnoza isključuje druge bolesti i smanjuje nepotrebno korištenje lijekova.
Moguće je da ćete trebati izvaditi krv i napraviti „slikanje“ (RTG) prsnog koša. To je potrebno da se ne bi propustile druge bolesti.
Napravit će se i testovi na alergene da bi se znalo koji alergeni bi mogli uzrokovati tegobe. Bitno je razmisliti o povezanosti Vaših tegoba i izloženosti alergenima i iritansima (dim, prašina, razdoblje cvjetanja i slično).
Tražite li alergološku obradu?
Da bi se provjerila funkcija pluća, potrebno je napraviti spirometriju (Zlatni standrad u postavljanju dijagnoze). To je test kod kojega duboko udahnete te nakon toga jako izdahnete. Time se provjerava ima li zastoja u plućima prilikom izdisaja. Prilikom spirometrije možda nećete imati tegobe. To ne znači da je dijagnoza isključena te će se izvoditi drugi testovi. Dakle povijest bolesti, opis tegoba, analiza krvi, RTG i spirometrija zajedno čine konačnu dijagnozu.
4. Kako se liječi astma?
Astma se liječi korištenjem inhalatora uz izbjegavanje mogućeg uzročnika astme (npr. pušenja, dima, prašin i slično).
Osnovni lijek protiv astme su kortikosteroidi. Većina se ljudi uplaši kada to čuje i pomisli na uobičajene nuspojave („šećer“, visok tlak, dobivanje na tjelesnoj masi). Inhalatorom udahnuti kortikosteroidi imaju učinak uglavnom na pluća i minimalno su prisutni u tijelu. Veći problem nastaje kada se javi teški oblik astme te se tada koriste veće količine kortikosteroida i to na način da se uzimaju tablete ili injekcijom. Tada lijek dolazi u većim dozama u organizam i može uzrokovati štetne nuspojave. Zato je bitno redovito koristiti kortikosteroide u obliku inhalatora kako ne bi došlo do pogoršanja te nužnog primitka velikih doza kortikosteroida.
Salbutamol (najpoznatiji Ventolin), lijek je koji omogućuje kratkotrajno olakšanje tegoba i njegovo trajanje je nekoliko sati. Ako je astma dobro kontrolirana, neće Vam trebati Ventolin. Štoviše po novim studijama ne smije se ni koristit kao jedina terapija!
Postoje još dodatni lijekovi koji se koriste za teže oblike astme. Neki primjeri takvih lijekova i dodataka su: ipratropij (Atrovent), formoterol te biološka terapija za najteže oblike bolesti.
5. Kako znam je li moje stanje za hitan prijam?
Ako ste u danu koristili Ventolin više od 4 do 5 puta i još uvijek imate osjećaj nedostatka zraka, to je svakako razlog da potražite liječničku pomoć. Kod teških oblika izraženo je uvlačenje trbuha uz izražene vratne mišiće, tzv. „jugularno disanje“. Stoga je „jugularno disanje“ također znak da hitno potražite liječničku pomoć.
6. Najčešća pitanja i bitno za znati.
Može li se astma pojaviti u starijoj životnoj dobi?
Da, može se javiti i u odrasloj dobi bez prethodnih simptoma, najčešće kod žena. Astma se često ne prepozna u starijoj dobi, a iznad 65 godina otežana je dijagnoza najčešće zbog dodatnih bolesti (npr. dijabetes, bolesti srca, depresija). Ako se radi o pušaču i starijoj dobi treba razmišljati o drugoj bolesti koja se zove: Kronični opstruktivni bronhitis (KOPB).
Koristim li ispravno inhalator?
Otprilike 70-80% osoba ne koristi ispravno inhalator. Možete primijetiti da Vam prilikom potiska lijek iz inhalatora izlazi iz usta, a on bi trebao ulaziti u pluća. Svakako se uvijek možete posavjetovati sa stručnjakom (ljekarnik, medicinska sestra, liječnik/ca). Dobar primjer korištenja u video obliku: poveznica.
Je li svaka astma povezana s alergijom?
Ne. Postoje neki oblici koji nisu povezani s alergijom.
Mogu li dobiti inhalator prije spirometrije?
Nažalost, dijagnostika nije lako dostupna te se ponekad terapija uvodi prije dijagnoze, ali svakako će biti preporučena spirometrija. Za pripremu i prekid korištenja inhalatora prije spirometrije trebate se posavjetovati s Vašim liječnikom. Zapravo, i propisivanje terapije bez dijagnostike može pomoći u dijagnosticiranju. Ako su simptomi tipični za astmu, primjena terapije inhalatornim kortikosteroidima tijekom nekoliko tjedana može pomoći – ako dođe do poboljšanja, vjerojatno se radi o astmi.
Kako mogu dobiti biološku terapiju?
U slučajevima kada ništa ne pomaže od uobičajenih lijekova, u bolnici se mora sastati povjerenstvo te se tek onda njihovom odlukom može dobiti takva vrsta terapije.
Na pregledu nemam tegobe, znači li to da nemam astmu?
Ne mora značiti. Može biti da trenutno niste izloženi alergenu koji izaziva astmu te da trenutno nemate tegobe.
Može li astma nestati i da više nemam simptome?
Da. Otprilike 16% odraslih osoba nakon dijagnoze astme nema nikakve simptome povezane s astmom.
Koliko dugo moram koristiti inhalator?
Ovisno o jačini tegoba. Možda će se postepeno smanjivati doza kortikosteroida koje udišete. To svakako ovisi o Vašem stanju te o mišljenju stručnjaka. Za postupni prekid terapije moraju se ispuniti više kriterija, a jedan od njih je da 12 mjeseci nemate tegoba.
Mogu li se baviti sportom ako imam astmu?
Da. Uz pravilno korištenje lijekova ne biste trebali imati problema.
Kako se utvrđuje astma koja se javlja kod fizičkog napora?
Postoje provokacijski testovi koji služe za dijagnozu takve vrste astme. Svakako je potrebno isključiti i druge bolesti koje bi mogle uzrokovati slične tegobe.
Kako si mogu pomoći u kontroliranju simptoma uz korištenje lijekova?
Ako je moguće bitno je izbjegavati uzročnike astme, paziti na prekomjernu tjelesnu težinu te redovito koristiti lijekove. Također potrebno je izbjegavati pušenje i druge iritanse.
Što bi sve moglo spriječiti nastanak astme kod djece mlađe od 5 godina?
Savjeti:
1. Izbjegavajte izloženost duhanskom dimu za vrijeme trudnoće i nakon trudnoće.
2. Nadoknada vitamina D prije trudnoće i za vrijeme trudnoće (ako je potrebno).
3. Vaginalni porod ako je izbor moguć.
4. Izbjegavanje korištenja antibiotika širokog spektra unutar 1. godine života, ako je moguće.
5. Dojenje se preporučuje, ne zbog utjecaja na alergije ili astmu, nego zbog drugih pozitivnih učinaka.
Tražite pulmologa ili medicinsku uslugu?AloglovVam omogućuje jednostavno ugovaranje usluga po najboljim cijenama!
Algomed je tu za sve teme o zdravlju. Zdravlje ne mora biti komplicirano.
Borna Patrun, dr. med. 20.11. 2024.
Obnovljeno: 03.04.2025.
Literatura
- Mortimer K, Lesosky M, García-Marcos L, et al. The burden of asthma, hay fever and eczema in adults in 17 countries: GAN Phase I study. Eur Respir J 2022.
- Asher MI, Rutter CE, Bissell K, et al. Worldwide trends in the burden of asthma symptoms in school-aged Bel EH. Clinical phenotypes of asthma. Curr Opin Pulm Med 2004; 10: 44-50. 17.
- Moore WC, Meyers DA, Wenzel SE, et al. Identification of asthma phenotypes using cluster analysis in the Severe Asthma Research Program. Am J Respir Crit Care Med 2010; 181: 315-323.
- Wenzel SE. Asthma phenotypes: the evolution from clinical to molecular approaches. Nature Medicine 2012; 18: 716-725.
- Levy ML, Fletcher M, Price DB, et al. International Primary Care Respiratory Group (IPCRG) Guidelines: diagnosis of respiratory diseases in primary care. Prim Care Respir J 2006; 15: 20-34.
- Melani AS, Bonavia M, Cilenti V, et al. Inhaler mishandling remains common in real life and is associated with reduced disease control. Respir Med 2011; 105: 930-938.
- Westerhof GA, Coumou H, de Nijs SB, et al. Clinical predictors of remission and persistence of adult-onset asthma. J Allergy Clin Immunol 2018; 141: 104-109.e103.
- Burke H, Leonardi-Bee J, Hashim A, et al. Prenatal and passive smoke exposure and incidence of asthma and wheeze: systematic review and meta-analysis. Pediatrics 2012; 129: 735-744.
- Braun-Fahrlander C, Riedler J, Herz U, et al. Environmental exposure to endotoxin and its relation to asthma in school-age children. N Engl J Med 2002; 347: 869-877. 867.
- Karvonen AM, Hyvarinen A, Gehring U, et al. Exposure to microbial agents in house dust and wheezing, atopic dermatitis and atopic sensitization in early childhood: a birth cohort study in rural areas. Clin Exp Allergy 2012; 42: 1246- 1256.
- Baron R, Taye M, der Vaart IB, et al. The relationship of prenatal antibiotic exposure and infant antibiotic administration with childhood allergies: a systematic review. BMC Pediatr 2020; 20: 312
- Baron R, Taye M, der Vaart IB, et al. The relationship of prenatal antibiotic exposure and infant antibiotic administration with childhood allergies: a systematic review. BMC Pediatr 2020; 20: 312
- Venkatesan P. 2023 GINA report for asthma. Lancet Respir Med. 2023 Jul;11(7):589. doi: 10.1016/S2213-2600(23)00230-8. Epub 2023 Jun 8. PMID: 37302397.