1. Cigare i cigarilosi

Uzrokuju li cigare/cigarilosi rak i druge bolesti?

Da. Pušenje cigara uzrokuje rak usne šupljine, grkljana, jednjaka i pluća, a može povećati i rizik od raka gušterače. Dnevni pušači cigara, osobito oni koji udišu dim, imaju veći rizik od razvoja bolesti srca i drugih plućnih bolesti. Redoviti pušači cigara i pušači cigareta imaju slične razine rizika za rak usne šupljine i jednjaka. Što više pušite, to je veći rizik od bolesti.

Što ako ne udišem dim iz cigare?

Za razliku od većine pušača cigareta, većina pušača cigara ne udiše dim. Iako je kod njih rizik od raka pluća, koronarne bolesti srca i plućnih bolesti niži u usporedbi s pušačima cigareta, i dalje je viši nego kod osoba koje ne puše. Bez obzira na to udišu li dim ili ne, svi pušači cigara i cigareta izravno izlažu svoje usne, usta, jezik, grlo i grkljan otrovnim i kancerogenim kemikalijama. Osim toga, kada slina koja sadrži kemikalije iz duhanskog dima dospije u želudac, jednjak je izložen kancerogenima. To objašnjava slične rizike od raka usne šupljine i jednjaka kod pušača cigara i cigareta.

Mogu li cigare/cigarilosi uzrokovati ovisnost?

Da. Čak i ako se dim ne udiše, visoke razine nikotina (kemikalije koja uzrokuje ovisnost) i dalje se mogu apsorbirati u tijelo. Pušači cigara mogu apsorbirati nikotin na dva načina: udisanjem u pluća ili apsorpcijom kroz sluznicu usne šupljine. U oba slučaja, nikotin ulazi u tijelo i uzrokuje ovisnost. Jedna cigara može sadržavati jednaku količinu nikotina kao i cijela kutija cigareta.

(1)

2. Vapes – duhanski proizvodi koji zagrijavaju tekućine

Oštećenje pluća povezano s korištenjem e-cigareta (poznato kao EVALI, engl. E-cigarette or Vaping Use-Associated Lung Injury) ozbiljna je bolest koja uzrokuje poteškoće s disanjem. Iako može nalikovati drugim plućnim problemima, specifično je za osobe koje koriste e-cigarete ili proizvode za vaping. U Sjedinjenim Američkim Državama zabilježen je porast broja slučajeva EVALI-a. Točan uzrok bolesti još uvijek nije u potpunosti poznat, no istražuje se nekoliko mogućih faktora. Jedan od glavnih sumnjivaca je vitamin E acetat, koji se povezuje s plućnim oštećenjima izazvanim e-cigaretama. Epidemija je započela u ožujku 2019. godine, kada je u SAD-u zabilježena grupa pacijenata s teškim oštećenjima pluća uzrokovanim korištenjem e-cigareta. Do veljače 2020. godine, više od 2800 pacijenata hospitalizirano je u SAD-u zbog EVALI-a, a potvrđeno je 68 smrtnih slučajeva. U Europi je prvi smrtni slučaj povezan s EVALI-em prijavljen u ožujku 2020. godine. Ova bolest zabilježena je i kod djece, a najmlađi pacijenti imali su samo 13 godina. Liječenje uključuje primjenu kisika, a u težim slučajevima i mehaničku ventilaciju. U određenim situacijama koriste se kortikosteroidi kako bi se smanjila upala pluća.(2) Velik broj pacijenata može završiti s potrebom za mehaničkom ventilacijom, bilo neinvazivnom ili invazivnom. Nedavna studija provedena na 98 pacijenata pokazala je da je čak 76% slučajeva zahtijevalo dodatni kisik, 22% je trebalo neinvazivnu ventilaciju (NIV), a 26% je moralo biti intubirano i povezano na mehaničku ventilaciju. Loši prognostički pokazatelji uključuju pacijente starije od 35 godina, osobe s komorbiditetima koji ugrožavaju plućnu funkciju te pacijente koji dolaze u bolnicu s niskom razinom kisika u krvi (ispod 95%). Ovi pacijenti mogu brzo pogoršati i razviti akutni respiratorni distresni sindrom. (3)

Studija koju su proveli Banks et al. (2023) predstavlja opsežan pregled globalnih dokaza o zdravstvenim učincima elektroničkih cigareta (e-cigareta) kroz kombinaciju umbrella pregleda i sustavnog pregleda literature. Cilj istraživanja bio je sintetizirati dostupne dokaze kako bi se utvrdili zdravstveni rizici i potencijalne koristi korištenja e-cigareta. U okviru studije analizirano je ukupno 227 znanstvenih publikacija.

Štetni učinci:
– Postoje uvjerljivi dokazi da e-cigarete mogu uzrokovati trovanje, akutnu toksičnost udisanja (uključujući epileptične napadaje/konvulzije) te ozljede pluća povezane s korištenjem e-cigareta (EVALI). Rizik je osobito visok kod e-tekućina koje sadrže tetrahidrokanabinol (THC) i vitamin E acetat.

– Također, postoji značajan rizik od ovisnosti o nikotinu, posebno kod nepušača i mladih osoba.

Okolišni utjecaji:

– E-cigarete doprinose stvaranju otpada, povećavaju rizik od požara i zagađuju zrak u zatvorenim prostorima.

Moguće koristi za pušače:

– Ograničeni dokazi sugeriraju da e-cigarete s nikotinom mogu biti korisne za pušače koji ih koriste za potpuno i brzo prestajanje pušenja.
Međutim, e-cigarete nisu službeno odobrene kao sredstvo za prestanak pušenja.

Nepoznati učinci:
Dokazi o dugoročnim učincima e-cigareta na srčane bolesti, rak, razvoj, mentalno i reproduktivno zdravlje još uvijek su nedostatni ili nepostojeći.
(4)

Komentar časopisa American Heart Association (2024) koji poziva na oprez
Prema najnovijim istraživanjima, aerosoli iz e-cigareta možda nisu toliko štetni za krvne žile kao običan duhanski dim, ali to još uvijek nije potpuno jasno. Ova hipoteza temelji se na nekoliko manjih studija, a dugoročni učinci e-cigareta na srce i krvne žile još uvijek nisu dovoljno istraženi. Najnoviji podaci upućuju na to da su negativni učinci e-cigareta možda podcijenjeni, budući da su otkriveni problemi poput promjena u mikrovaskularnim funkcijama (funkciji malih krvnih žila). Još uvijek čekamo dodatne podatke koji će omogućiti jasniji uvid u stvarne učinke e-cigareta na kardiovaskularno zdravlje. (5)

3. IQOS – duhanski proizvodi s nsikim stupnjom zagrijavanj duhana

Studija Davisa, Williamsa i Talbota (2019) istražuje procese pirolize i moguće štetne učinke iQOS sustava, analizirajući pougljenjenje duhana, oslobađanje kemikalija iz polimernog filmskog filtra te prisutnost potencijalno opasnih spojeva u aerosolu koji nastaje tijekom korištenja.
Iako iQOS Heatsticks ne proizvode plamen, nakon uporabe uvijek su bili pougljenjeni, što ukazuje na proces pirolize. Utvrđeno je da se zona pougljenjenja povećava kada se uređaj ne čisti između korištenja, što sugerira da nakupljanje tekućine i ostataka u držaču povećava temperature pirolize. Ovi rezultati naglašavaju važnost održavanja čistoće uređaja, jer ona igra ključnu ulogu u toplinskoj regulaciji. Piroliza duhana odvija se na temperaturama između 200 i 600 °C, tijekom kojih se oslobađa većina hlapljivih i poluhlapljivih spojeva duhanskog dima.
Iako proizvođač Philip Morris tvrdi da iQOS smanjuje količinu kemikalija s FDA-inog popisa štetnih i potencijalno štetnih tvari ograničavanjem pirolize duhana, nalazi ove studije sugeriraju suprotno. Pougljenjenje duhana, zajedno s istraživanjem Auera i sur., koji su potvrdili prisutnost hlapljivih organskih spojeva, policikličkih aromatskih ugljikovodika, ugljikovog dioksida i dušikovog oksida, dovodi u pitanje tvrdnju da je piroliza duhana minimizirana kod iQOS-a. Iako uređaj radi na temperaturama nižima od 350 °C, to ne isključuje stvaranje štetnih spojeva, budući da mnoge toksične tvari duhanskog dima isparavaju na temperaturama između 70 i 300 °C.
Osim toga, analizirana je i degradacija polimernog filmskog filtra, čija je funkcija hlađenje aerosola. Unatoč tome što bi materijal filtra trebao biti otporan na toplinu, utvrđeno je da se ε-kaprolakton (poznat i kao polikaprolakton ili PCL) topi pri relativno niskim temperaturama, pri čemu debljina materijala igra ključnu ulogu. Topljenje filtra bilo je izraženije kada se uređaj koristio u skladu s preporučenim postupkom čišćenja, koji se provodi nakon 20 korištenja Heatsticksa. Osim promjene oblika, primijećena je i promjena boje, što može biti posljedica zagrijavanja ili interakcije s smeđom tekućinom koja se oslobađa iz duhana tijekom korištenja.
Posebno zabrinjavajući nalaz studije odnosi se na oslobađanje toksičnih spojeva iz polimernog filtra. GC-MS analiza pokazala je da se komponente filtra aerosoliziraju na relativno niskim temperaturama, što dovodi u pitanje njegovu sigurnost. Analizom su identificirani ε-kaprolakton, laktid, 1,2-diacetin te druge neidentificirane kemikalije. Najvažnije, utvrđeno je oslobađanje formaldehid cijanohidrina, izrazito toksične tvari koja se u jetri metabolizira u formaldehid i cijanid. Ovaj spoj može biti smrtonosan za ljude, pri čemu su istraživanja na miševima pokazala da je LDLo (najniža smrtonosna doza) 27 ppm tijekom 8 sati udisanja.
Budući da iQOS radi na temperaturama između 330 i 349 °C, a uređaj se isključuje kada temperatura dosegne 350 °C, ključno je napomenuti da je oslobađanje formaldehid cijanohidrina uočeno već na 90 °C, što znači da su svi korisnici izloženi ovom spoju tijekom uobičajene uporabe uređaja.
Zaključno, iako je iQOS sustav dobro izrađen i performanse su mu konzistentne, studija je identificirala ograničenja koja mogu utjecati na način korištenja i standardne protokole za testiranje duhanskih proizvoda, poput ISO 3308. Korisnici bi mogli biti prisiljeni pušiti brže kako bi u potpunosti iskoristili svaki Heatstick, što bi moglo povećati unos nikotina i karbonila. Nadalje, studija pokazuje da iQOS nije u potpunosti “heat-not-burn” proizvod, budući da se duhan pougljeni bez zapaljenja, pri čemu se pougljenjenje povećava ako se uređaj ne čisti redovito.
Posebno zabrinjava otkriće da polimerni filmski filtar topi se tijekom uporabe, pri čemu oslobađa formaldehid cijanohidrin, izuzetno opasan toksin. Ovi nalazi upućuju na to da iQOS sustav možda nije toliko bezopasan koliko se tvrdi, te naglašavaju hitnu potrebu za daljnjim sigurnosnim ispitivanjima, s obzirom na njegovu rastuću popularnost i sve veći broj korisnika.
(6)

09.03.2025

Martin Novosel, dr. med. interna medicna, gastroenterologija

Literatura:

1. https://www.cancer.gov/about-cancer/causes-prevention/risk/tobacco/cigars-fact-sheet
2. Zulfiqar H, Sankari A, Rahman O. Vaping-Associated Pulmonary Injury. [Updated 2023 Jun 25]. In: StatPearls [Internet]. Treasure Island (FL): StatPearls Publishing; 2025 Jan-. Available from: https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK560656/
3. Lilly CM, Khan S, Waksmundzki-Silva K, Irwin RS. Vaping-Associated Respiratory Distress Syndrome: Case Classification and Clinical Guidance. Crit Care Explor. 2020 Feb;2(2):e0081
4. Banks, E., Yazidjoglou, A., Brown, S., Nguyen, M., Martin, M., Beckwith, K., Daluwatta, A., Campbell, S. and Joshy, G. (2023), Electronic cigarettes and health outcomes: umbrella and systematic review of the global evidence. Med J Aust, 218: 267-275. https://doi.org/10.5694/mja2.51890
5. https://www.ahajournals.org/doi/10.1161/ATVBAHA.123.319575
6. Davis B, Williams M, Talbot P. iQOS: evidence of pyrolysis and release of a toxicant from plastic. Tob Control. 2019 Jan;28(1):34-41. doi: 10.1136/tobaccocontrol-2017-054104. Epub 2018 Mar 13. PMID: 29535257.

Kronični opstruktivni bronhitis (KOPB) je bolest kod koje pluća postupno gube svoju funkciju. Uzrokovana je kroničnom upalom dišnih puteva, koja nastaje zbog dugotrajne izloženosti štetnim tvarima i plinovima, najčešće pušenju cigareta. U razvijenim zemljama pušenje je uzrok KOPB-a u čak 70% slučajeva, dok je u manje razvijenim zemljama glavni uzrok zagađeni zrak, a pušenje doprinosi u 40% slučajeva. KOPB se najčešće javlja kod pušača i osoba starijih od 40 godina. Prevalencija bolesti raste s dobi te je trenutno četvrti najčešći uzrok smrtnosti u svijetu. (1)

Koji su simptomi KOPB-a?

Kronični opstruktivni bronhitis karakterizira dugotrajan kašalj, obično praćen iskašljavanjem, koji traje najmanje godinu dana. Često ga prati i zaduha, odnosno osjećaj nedostatka zraka, koji se s vremenom pogoršava. U pozadini bolesti nalazi se trajno „začepljenje“ dišnih putova, s ili bez plućne hiperinflacije – takozvanog emfizema. Kod emfizema pluća postaju nefunkcionalna te se ispunjavaju zrakom, ali plućno tkivo ne vrši pravilnu izmjenu plinova. Stupanj opstrukcije, hiperinflacije i poremećaja izmjene plinova može varirati neovisno jedan o drugome. (2)

Tko najčešće ima KOPB?

Osobe starije od 40 godina, uz prisutnost jednog od sljedećih simptoma ili obilježja:

– Zaduha (nedostatak zraka) koja je progresivna, pogoršava se s vremenom, pogoršava se pri naporu i stalna.

– Kronični kašalj, koji može biti intermitentan i nije nužno produktivan.

– Učestale infekcije donjeg dišnog sustava (kao što je upala pluća, a ne prehlade).

– Pušenje i stupanj izloženosti dimu cigareta tijekom godina pušenja, koji se izračunava kao “pack years” – broj popušenih cigareta dnevno pomnožen s brojem godina pušenja, a zatim podijeljen s dvadeset. Vrijednost veća od petnaest povećava rizik za KOPB i astmu, dok vrijednost veća od trideset povećava rizik i za karcinom pluća.

– Aerozagađenje iz okoliša, poput dima nastalog kuhanjem ili sagorijevanjem goriva te profesionalna izloženost prašini i kemikalijama.
Obiteljska anamneza KOPB-a i/ili čimbenici iz djetinjstva, poput niske porođajne težine ili respiratornih infekcija u djetinjstvu. (2)(3)

Koji je sljedeći korak u postavljanju dijagnoze?

Svi pacijenti kod kojih se sumnja na KOPB trebaju spirometriju. Spirometrija se provodi prije i nakon primjene inhalatora (“pumpice”) koji šire dišne puteve. Ovi lijekovi mogu biti bronhodilatatori poput kratkodjelujućih beta2-agonista (SABA), kratkodjelujućih antiholinergika ili njihovih kombinacija. Ako je omjer količine zraka koji osoba može izdahnuti u prvoj sekundi (FEV1) i ukupnog zraka koji može izdahnuti nakon dubokog udaha (FVC) manji od 0,7, to potvrđuje dijagnozu KOPB-a. (3)

Tražite spirometriju?

Kako ne bi bilo sve jednostavno:
Postoje još dva pojma koja se spominju u GOLD smjernicama za 2025. godinu, a to su PRISm i Pre-COPD. Ovi pojmovi odnose se na osobe koje imaju očuvan FVC (ne ispunjavaju gore navedene kriterije), ali smanjen FEV1 i/ili pokazatelje emfizema i/ili smanjen DLCO i slične promjene. Zapravo se radi o stanju prije početka razvijanja KOPB-a, u kojem već može započeti liječenje. (4)

Dijagnoza je postavljena i u otpustnim pismima stalno piše GOLD slova i brojke. Što to znači?

GOLD klasifikacija pokazuje ozbiljnost vašeg KOPB-a. Zamislite da imate dvije ocjene: jednu za pluća, a drugu za simptome.

Ocjena za pluća (broj 1-4): Ova ocjena pokazuje koliko zraka možete izdahnuti, a određuje se spirometrijom, tj. vrijednostima FEV1.
– GOLD 1: Pluća rade skoro normalno (FEV1 > 80% očekivane vrijednosti).
– GOLD 2: Pluća rade malo lošije (FEV1 50-80% očekivane vrijednosti).
– GOLD 3: Pluća rade dosta lošije (FEV1 30-50% očekivane vrijednosti).
– GOLD 4: Pluća rade vrlo loše (FEV1 < 30% očekivane vrijednosti).

Ocjena za simptome i pogoršanja (slovo A, B ili E):
Ova ocjena procjenjuje koliko često imate problema, a određuje se pomoću upitnika (skupa pitanja koja se postavljaju pacijentu o njegovim simptomima) i broja prijema u bolnicu.

Ukratko:
Broj (1-4) označava stanje vaših pluća, dok slovo (A, B, E) označava koliko je osoba opterećena bolešću. Zajedno, ove informacije doktorima pomažu da znaju kako najbolje liječiti vaš KOPB. (4)

Ovo zvuči kao astma, pa u čemu je razlika?

Razlikovanje astme i KOPB-a

Astma se najčešće dijagnosticira u djetinjstvu ili adolescenciji, dok se KOPB obično javlja u starijoj životnoj dobi. Pušenje nije izravan uzrok astme, ali može pogoršati simptome, dok je kod KOPB-a pušenje tipičan i glavni čimbenik rizika.

Astma se očituje napadima otežanog disanja i ima promjenjiv, epizodičan tijek, dok KOPB uzrokuje otežano disanje pri naporu i obično je progresivna (stalno postepeno pogoršanje) bolest. Alergije su česte kod astme, dok kod KOPB-a ne postoji izravna povezanost s alergijama. Opstrukcija dišnih putova kod astme je promjenjiva i često nije stalno prisutna, dok je kod KOPB-a uvijek prisutna. Kod astme je frakcija izdahnutog dušikovog monoksida (FeNO) često povišena, dok je kod KOPB-a normalna ili niska. Broj eozinofila (vrsta krvnih stanica) u krvi često je povećan kod astme, dok je kod KOPB-a uglavnom normalan. Promjenjivost opstrukcije dišnih putova jedan je od dijagnostičkih kriterija za astmu i često je potpuno reverzibilna (može se vratiti u normalno stanje), dok kod KOPB-a nikada nije u potpunosti reverzibilna. Bronhalna hiperreaktivnost je većinom prisutna kod astme, dok je kod KOPB-a rijetka. Također, kod astme je odgovor opstrukcije na kortikosteroide uobičajen, dok je kod KOPB-a rijedak.

Da bi stvar bila kompliciranija, u njemačkim smjernicama za KOPB za 2024. godinu pojavljuje se bolest koja se naziva Asthma-COPD-Overlap (ACO), gdje se preklapaju ove dvije bolesti. Ovakva stanja zahtijevaju specijalista pulmologa i određene promjene u liječenju, ali to izlazi iz okvira ovog bloga. (3)

Mlađa osoba (<45 godina) oboljela od KOPB-a — može li biti nešto drugo u pozadini?

KOPB, posebno emfizem tipa kod mlađih od 45 godina, nepušača ili osoba s minimalnim pušačkim stažem, može biti povezan s nedostatkom alfa-1 antitripsina (AAT). AAT je nasljedna bolest kod koje tijelo ne proizvodi dovoljno AAT proteina, koji štiti pluća od oštećenja uzrokovanih upalama. Zbog manjka AAT-a, plućno tkivo se postupno uništava, što može dovesti do emfizema i bronhiektazija. Također, abnormalne razine AAT-a mogu uzrokovati nakupljanje proteina u jetri i njezino oštećenje. U nekim slučajevima, ako radiološki nalazi pokazuju bazalni uzorak promjena, to može ukazivati na druge uzroke.
(5)

Tražite pulmologa?

Kako se KOPB liječi?

Pročitajte na ovoj poveznici.

 

09.03.2025.

Martin Novosel, dr. med.

Literatura:

1. https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/chronic-obstructive-pulmonary-disease-(copd)

2. https://register.awmf.org/assets/guidelines/nvl-003l_S3_COPD_2024-12.pdf
3. Agarwal AK, Raja A, Brown BD. Chronic Obstructive Pulmonary Disease. [Updated 2023 Aug 7]. In: StatPearls [Internet]. Treasure Island (FL): StatPearls Publishing; 2025 Jan-. Available from: https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK559281
4. Pocket Guide to COPD Diagnosis, Management and Prevention: A Guide for Health Care Professionals 2025.
5. Meseeha M, Sankari A, Attia M. Alpha-1 Antitrypsin Deficiency. [Updated 2024 Aug 17]. In: StatPearls [Internet]. Treasure Island (FL): StatPearls Publishing; 2025 Jan-. Available from: https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK442030/

 

 

 

 

 

 

 

 

Hipersenzitivni pneumonitis (HP), također poznat kao ekstrinzični alergijski alveolitis (EAA), složen je sindrom koji se može manifestirati u različitim oblicima i tijekom bolesti. To je imunološka reakcija na tvar koju osoba udiše, posebno na organske tvari. Opisani su mnogi okidači (poticatelji) ove bolesti, uključujući: prašinu iz poljoprivrede, bioaerosole (sitne čestice u zraku) i određene kemijske spojeve. (1)

Najčešći primjeri ove bolesti su:

Farmer’s lung (plućna bolest farmera) je jedan od najčešćih oblika hipersenzitivnog pneumonitisa i pogađa između 0,4% i 7% poljoprivrednika. Učestalost novih slučajeva farmer’s lunga također varira ovisno o sezoni. Učestalost bolesti također je povezana s količinom oborina tijekom razdoblja košnje trave. Bolest peradara (poznata i kao bolest među ljubiteljima ptica) ima vrlo različitu učestalost, koja varira od 20 do 20.000 oboljelih na 100.000 ljudi. Ova bolest vjerojatno pogađa više ljudi nego plućna bolest farmera jer je kontakt s alergenima ptica češći i manje ovisi o sezoni ili lokaciji. Veterinarski rad i rukovanje životinjama. Rad sa životinjama i zanimanja koja uključuju značajan kontakt sa životinjama i njihovim organskim antigenima. Obrada i utovar žitarica i brašna – Tijekom obrade, žitarice mogu postati kolonizirane raznim mikroorganizmima i insektima. Obrada drva, gradnja, struganje drva, proizvodnja papira i ploča za zidove – Drveće, biljke i njihovi proizvodi mogu biti kolonizirani plijesnima. (2)

Je li bolest ograničena na poljoprivredu i peradarstvo?

Ne. Povremena izbijanja hipersenzitivnog pneumonitisa zabilježene su u uredskih radnika izloženim „humidifier lung“ (bolest pluća zbog klima uređaja), spasilaca izloženih javnim bazenima, radnika u tvornici koja proizvodi dijelove od poliuretanske pjene za automobile i uredskih radnika izloženih kontaminiranim ventilacijskim sustavima. (3)(4)(5)

Koji su simptomi?

U akutnoj fazi, koja počinje otprilike 4 sata nakon izloženosti, javljaju se simptomi slični gripi, poput groznice, povišene tjelesne temperature, suhog kašlja i otežanog disanja. Auskultacijom pluća obično se čuje pucketanje u donjim dijelovima pluća. Simptomi obično nestaju nakon 24 sata, ako nema daljnje izloženosti.

U kroničnoj fazi dolazi do postupnog povećanja umora, smanjenja fizičke izdržljivosti, kašlja, otežanog disanja. Zbog povećanog napora pri disanju može doći do gubitka težine, a može se razviti plućna fibroza (pretvaranje pluća u vezivno tkivo). (6)

Dijagnostika

U krvi se može vidjeti leukocitoza, povišen CRP i povišena brzina sedimentacije eritrocita (BSG). Ovi klasični upalni pokazatelji mogu dovesti do pogrešne dijagnoze bakterijske infekcije dišnih puteva. Nadalje testovi u krvi pokazuju prisutnost precipitirajućih IgG antitijela (precipitini).

Rendgenska slika prsnog koša u akutnoj fazi obično ne pokazuje specifične nalaze, ali mogu se vidjeti sitni infiltrati u donjim dijelovima pluća. U kroničnoj fazi pojavljuje se povećanje mrežaste (retikulonodularne) slike. CT prsnog koša pokazuje proširene mliječno staklene promjene u donjim dijelovima pluća. (6)

Tražite CT-toraksa?

U spirometriji uzrokuje primarno restriktivnu ventilacijsku smetnju, osobito smanjenje vitalne kapacitete pluća, a u 40% slučajeva može biti prisutna i opstrukcija. (6)

Tražite Spirometeriju?

Bronhoskopija uzima uzorak tekućine iz pluća, koji se potom analizira, a taj nalaz nazivamo bronhoalveolarnom lavažom (BAL). U akutnoj fazi (48-72 sata od početka simptoma) dolazi do povećanja broja neutrofila (vrsta bijelih krvnih stanica), dok u kroničnoj fazi dolazi do povećanja broja limfocita. (7)

Tražite bronhoskopiju?

Liječenje

Izbjegavanje izlaganja tvari koje potiču bolest. Lijek izbora su kortikosteroidi.

Ako sumnjate na pulmološku bolest Algolov Vam omogućuje najbrže i najpovoljnije ugovaranje termina kod pulmologa!

Tražite prvi pulmološi pregled?

28.11.2024

Martin Novosel, dr. med Interna medicina 

Literatura
1. Selman M. Hypersensitivity pneumonitis. In: Interstitial Lung Disease, 5th ed, Schwarz MI, King TE Jr (Eds), People’s Medical Publishing House, Shelton, CT, USA 2011. p.597.
2. Salvaggio JE. The identification of hypersensitivity pneumonitis. Hosp Pract (1995) 1995; 30:57.Ganier M, Lieberman P, Fink J, Lockwood DG. Humidifier lung. An outbreak in office workers. Chest 1980; 77:183.
3. Rose CS, Martyny JW, Newman LS, et al. “Lifeguard lung”: endemic granulomatous pneumonitis in an indoor swimming pool. Am J Public Health 1998; 88:1795.
4. Simpson C, Garabrant D, Torrey S, et al. Hypersensitivity pneumonitis-like reaction and occupational asthma associated with 1,3-bis(isocyanatomethyl) cyclohexane pre-polymer. Am J Ind Med 1996; 30:48.
5. Banaszak EF, Thiede WH, Fink JN. Hypersensitivity pneumonitis due to contamination of an air conditioner. N Engl J Med 1970; 283:271.
6. https://next.amboss.com/de/article/kh0mVf?q=exogen-allergische+alveolitis
7. https://register.awmf.org/assets/guidelines/020-036l_S2k_Diagnostik-Therapie-der-exogen-
allergischen-Alveolitis-EAA_2024-07.pdf

U osnovi, alergijska bronhopulmonalna aspergiloza (ABPA) je alergijska reakcija na gljivu Aspergillus fumigatus koja dovodi do upale. Ova bolest, uzrokovana gljivom Aspergillus, može kod osoba s osjetljivim dišnim putevima, posebno kod onih koji boluju od astme ili cistične fibroze, izazvati komplikacije i pogoršanja osnovne bolesti. Javlja se u 1–5 % osoba s astmom i očituje se ponavljajućim pogoršanjima simptoma astme, poput otežanog disanja. U težim slučajevima mogu se javiti epizode bronhalne opstrukcije (začepljenje malih dišnih putova), vrućica, malaksalost, iskašljavanje smećkastih čepova sluzi te ponekad hemoptiza (iskašljavanje krvi). (1)

1. Laboratorij

Kod alergijske bronhopulmonalne aspergiloze laboratorijski nalazi često pokazuju: povećan broj eozinofila (vrsta bijelih krvnih stanica) u krvi; visoku razinu ukupnog IgE (vrsta antitijela) u krvi, obično iznad 1000 jedinica/mililitru i specifična IgG antitijela (ili tzv. precipitine) na istu gljivu. (2)

2. Radiologija

U radiološkoj obradi se mogu vidjeti mukoidna začepljenja rezultiraju cjevastim ili razgranatim zasjenjenjima (znak “prsta u rukavici“) često običan rendgen pluća nije dovoljan nego treba CT-torkasa (pluća).

Informirajte se općenito CT-u: Kompjutorizirana tomografija (CT/MSCT)

Tražite CT-toraksa?

3. Plućna funkcija

Testiranje plućne funkcije (spirometrija) — Većina pacijenata ima opstrukciju protoka zraka i zadržavanje zraka u plućima, s smanjenim forsiranim ekspiracijskim volumenom u jednoj sekundi (FEV1) i povećanim rezidualnim volumenom. (3)

Tražite spirometeriju?

Kako se postavlja dijagnoza?

Dijagnostički kriteriji — Iako nisu prospektivno potvrđeni, podržavamo dijagnostičke kriterije koje je predložila radna skupina Međunarodnog društva za mikologiju ljudi i životinja (ISHAM) za ABPA. Prema revizijama iz 2024., dijagnoza ABPA može se postaviti na temelju sljedećih čimbenika:

1. Predisponirajuća stanja (jedan mora biti prisutan):

– Astma
– Cistična fibroza (CF)

2. Obavezni kriteriji (oba moraju biti prisutna):

– Detektabilne razine IgE antitijela u serumu protiv Aspergillus fumigatus ; pozitivan kožni test na Aspergillus prihvatljiv je ako testiranje seruma na Aspergillus-IgE nije dostupno).

– Povišena ukupna koncentracija IgE u serumu >500 međunarodnih jedinica/mL (vrijednost IgE manja od 500 međunarodnih jedinica/mL može biti prihvatljiva ako su ispunjeni svi ostali kriteriji, ispod navedeni).

3. Ostali kriteriji (najmanje dva moraju biti prisutna):

– Povišene razine specifičnog IgG za Aspergillus fumigatus.

– Nalazi na CT-u toraksa konzistentni s ABPA ili prolazne sjene na rentgenskoj snimci prsnog koša.

 – Ukupan broj eozinofila >500 stanica/mikrolitru.

(4)

Postoje li komplikacije?

Komplikacije ABPA uključuju akutnu invazivnu plućnu aspergilozu (Aspergil gljive osim alergije izravno vrše invaziju na pluća), aspergilom, kroničnu plućnu aspergilozu te čitav niz problema povezanih s bronhiektazijama. (5)(6)

Kako se liječi?

Prevencija:

Sljedeće mjere pomažu u održavanju što niže razine izloženosti plijesni u unutarnjim prostorima:

Građevinske mjere u unutarnjem i vanjskom prostoru prilikom izgradnje zgrada: odgovarajuća toplinska izolacija, hidroizolacija protiv podizanja vlage iz tla, zaštita od kiše nošene vjetrom, pravilne konstrukcije krova, vodonepropusne instalacije. Ispravno prozračivanje i grijanje: redovito provjetravanje prostorija (5–10 minuta s potpuno otvorenim prozorima) i dovoljno grijanje (posebno zimi) kako bi se vlažnost zraka zadržala na što nižoj razini. Kod građevinskih radova (npr. renoviranja) potrebno je obratiti pažnju na odgovarajuće zaštitne mjere protiv prašine, kako bi se spriječilo zagađenje sporama plijesni u podignutoj sitnoj prašini. Izbaciti biljke iz spavaće sobe. (Iako biljke u spavaćoj sobi nisu izravno povezane s povećanim rizikom od aspergiloze, one bi teoretski mogle povećati vlagu u zraku te, uz nepravilnu njegu (npr. prekomjerno zalijevanje), doprinijeti stvaranju plijesni.) (7)

Ako sumnjate na pulmološki bolest Algolov Vam omogućuje najbrže i najpovoljnije ugovaranje termina kod pulmologa!

Tražite prvi pulmološi pregled?

 

Martin Novosel, dr. med., specijalizant gastroenterologije

27.11.2024.

 

Literatura:

1. Maturu VN, Agarwal R. Prevalence of Aspergillus sensitization and allergic bronchopulmonary aspergillosis in cystic fibrosis: systematic review and meta-analysis. Clin Exp Allergy 2015; 45:1765.
2. Agarwal R, Chakrabarti A, Shah A, et al. Allergic bronchopulmonary aspergillosis: review of literature and proposal of new diagnostic and classification criteria. Clin Exp Allergy 2013; 43:850.
3. Malo JL, Longbottom J, Mitchell J, et al. Studies in chronic allergic bronchopulmonary aspergillosis. 3. Immunological findings. Thorax 1977; 32:269.
4. Agarwal R, Sehgal IS, Muthu V, et al. Revised ISHAM-ABPA working group clinical practice guidelines for diagnosing, classifying and treating allergic bronchopulmonary aspergillosis/ mycoses. Eur Respir J 2024; 63.
5. Maturu VN, Agarwal R. Acute Invasive Pulmonary Aspergillosis Complicating Allergic Bronchopulmonary Aspergillosis: Case Report and Systematic Review. Mycopathologia 2015; 180:209.
6. Shah A, Panjabi C. Contemporaneous occurrence of allergic bronchopulmonary aspergillosis, allergic Aspergillus sinusitis, and aspergilloma. Ann Allergy Asthma Immunol 2006; 96:874.
7. https://next.amboss.com/de/article/7f04n2#Z9a79f9869929f9507950c35e8da04089

1. Što je astma?

Bolest različitog uzroka kod koje dolazi do trajne upale dišnih puteva. Opisuju je stanja tegoba dišnog sustava kao što su: „sviranje“ u prsima, kratkoća daha, i stezanje u prsima. Ta stanja variraju tijekom vremena u jačini, zajedno s promjenjivim ograničenjem toka zraka prilikom izdisaja.

Astma je često bolest te prema nekim podacima od 100 osoba astmu bi mogla imati 1 do 29 osoba.

2. Što uzrokuje astmu?

Astma nastaje zbog kombinacije nasljednih (genetskih) i vanjskih čimbenika. To znači da je neki ljudi imaju jer su je naslijedili, dok kod drugih nastaje zbog okolišnih utjecaja, poput onečišćenog zraka ili izloženosti alergenima. Okidači astme su stvari koje mogu izazvati ili pogoršati simptome. To su, primjerice, pelud, prašina, dlaka kućnih ljubimaca, dim cigareta, hladan zrak, fizički napor ili stres. Kada osoba s astmom dođe u kontakt s okidačem, dišni putevi se sužavaju i otežavaju disanje, što može dovesti do napadaja astme.

3. Kako se potvrđuje astma?

Prvo je potrebno obaviti razgovor sa stručnjakom o tegobama koje se javljaju. Potrebno je opisati što Vam se točno događa, što obuhvaća pitanja poput sljedećih: „Javljaju li se tegobe ujutro ili navečer?“, „Javljaju li se možda tegobe svake godine u isto vrijeme?“ te „Umarate li se brže tijekom fizičke aktivnosti?“.Potrebno je razmisliti ima li netko u obitelji slične tegobe i jeste li nekada prije koristili lijekove protiv alergija, jeste li imali osipe po koži, kihanje i svrbež nosa. Prisutnost alergija i nasljeđe povećavaju vjerojatnost za pojavu astme. Ako imate navedene tegobe koje se mogu povezati s astmom, bitno je utvrditi točnu dijagnozu. Precizna dijagnoza isključuje druge bolesti i smanjuje nepotrebno korištenje lijekova.

Moguće je da ćete trebati izvaditi krv i napraviti „slikanje“ (RTG) prsnog koša. To je potrebno da se ne bi propustile druge bolesti.

Tražite li RTG-pluća?

Napravit će se i testovi na alergene da bi se znalo koji alergeni bi mogli uzrokovati tegobe. Bitno je razmisliti o povezanosti Vaših tegoba i izloženosti alergenima i iritansima (dim, prašina, razdoblje cvjetanja i slično). 

Tražite li alergološku obradu?

Da bi se provjerila funkcija pluća, potrebno je napraviti spirometriju (Zlatni standrad u postavljanju dijagnoze). To je test kod kojega duboko udahnete te nakon toga jako izdahnete. Time se provjerava ima li zastoja u plućima prilikom izdisaja. Prilikom spirometrije možda nećete imati tegobe. To ne znači da je dijagnoza isključena te će se izvoditi drugi testovi. Dakle povijest bolesti, opis tegoba, analiza krvi, RTG i spirometrija zajedno čine konačnu dijagnozu.

Tražite li spirometriju? 

4. Kako se liječi astma?

Astma se liječi korištenjem inhalatora uz izbjegavanje mogućeg uzročnika astme (npr. pušenja, dima, prašin i slično).

Osnovni lijek protiv astme su kortikosteroidi. Većina se ljudi uplaši kada to čuje i pomisli na uobičajene nuspojave („šećer“, visok tlak, dobivanje na tjelesnoj masi). Inhalatorom udahnuti kortikosteroidi imaju učinak uglavnom na pluća i minimalno su prisutni u tijelu. Veći problem nastaje kada se javi teški oblik astme te se tada koriste veće količine kortikosteroida i to na način da se uzimaju tablete ili injekcijom. Tada lijek dolazi u većim dozama u organizam i može uzrokovati štetne nuspojave. Zato je bitno redovito koristiti kortikosteroide u obliku inhalatora kako ne bi došlo do pogoršanja te nužnog primitka velikih doza kortikosteroida. 

Salbutamol (najpoznatiji Ventolin), lijek je koji omogućuje kratkotrajno olakšanje tegoba i njegovo trajanje je nekoliko sati. Ako je astma dobro kontrolirana, neće Vam trebati Ventolin. Štoviše po novim studijama ne smije se ni koristit kao jedina terapija!

Postoje još dodatni lijekovi koji se koriste za teže oblike astme. Neki primjeri takvih lijekova i dodataka su: ipratropij (Atrovent), formoterol te biološka terapija za najteže oblike bolesti.

5. Kako znam je li moje stanje za hitan prijam?

Ako ste u danu koristili Ventolin više od 4 do 5 puta i još uvijek imate osjećaj nedostatka zraka, to je svakako razlog da potražite liječničku pomoć. Kod teških oblika izraženo je uvlačenje trbuha uz izražene vratne mišiće, tzv. „jugularno disanje“. Stoga je „jugularno disanje“ također znak da hitno potražite liječničku pomoć.

6. Najčešća pitanja i bitno za znati.

Može li se astma pojaviti u starijoj životnoj dobi?

Da, može se javiti i u odrasloj dobi bez prethodnih simptoma, najčešće kod žena. Astma se često ne prepozna u starijoj dobi, a iznad 65 godina otežana je dijagnoza najčešće zbog dodatnih bolesti (npr. dijabetes, bolesti srca, depresija). Ako se radi o pušaču i starijoj dobi treba razmišljati o drugoj bolesti koja se zove: Kronični opstruktivni bronhitis (KOPB).

Koristim li ispravno inhalator?

Otprilike 70-80% osoba ne koristi ispravno inhalator. Možete primijetiti da Vam prilikom potiska lijek iz inhalatora izlazi iz usta, a on bi trebao ulaziti u pluća. Svakako se uvijek možete posavjetovati sa stručnjakom (ljekarnik, medicinska sestra, liječnik/ca).  Dobar primjer korištenja u video obliku: poveznica.

Je li svaka astma povezana s alergijom?

Ne. Postoje neki oblici koji nisu povezani s alergijom. 

Mogu li dobiti inhalator prije spirometrije?

Nažalost, dijagnostika nije lako dostupna te se ponekad terapija uvodi prije dijagnoze, ali svakako će biti preporučena spirometrija. Za pripremu i prekid korištenja inhalatora prije spirometrije trebate se posavjetovati s Vašim liječnikom. Zapravo, i propisivanje terapije bez dijagnostike može pomoći u dijagnosticiranju. Ako su simptomi tipični za astmu, primjena terapije inhalatornim kortikosteroidima tijekom nekoliko tjedana može pomoći – ako dođe do poboljšanja, vjerojatno se radi o astmi.

Kako mogu dobiti biološku terapiju?

U  slučajevima kada ništa ne pomaže od uobičajenih lijekova, u bolnici se mora sastati povjerenstvo te se tek onda njihovom odlukom može dobiti takva vrsta terapije.

Na pregledu nemam tegobe, znači li to da nemam astmu?

Ne mora značiti. Može biti da trenutno niste izloženi alergenu koji izaziva astmu te da trenutno nemate tegobe.

Može li astma nestati i da više nemam simptome?

Da. Otprilike 16% odraslih osoba nakon dijagnoze astme nema nikakve simptome povezane s astmom.

Koliko dugo moram koristiti inhalator?

Ovisno o jačini tegoba. Možda će se postepeno smanjivati doza kortikosteroida koje udišete. To svakako ovisi o Vašem stanju te o mišljenju stručnjaka. Za postupni prekid terapije moraju se ispuniti više kriterija, a jedan od njih je da 12 mjeseci nemate tegoba.

Mogu li se baviti sportom ako imam astmu?

Da. Uz pravilno korištenje lijekova ne biste trebali imati problema.

Kako se utvrđuje astma koja se javlja kod fizičkog napora?

Postoje provokacijski testovi koji služe za dijagnozu takve vrste astme. Svakako je potrebno isključiti i druge bolesti koje bi mogle uzrokovati slične tegobe.

Kako si mogu pomoći u kontroliranju simptoma uz korištenje lijekova?

Ako je moguće bitno je izbjegavati uzročnike astme, paziti na prekomjernu tjelesnu težinu te redovito koristiti lijekove. Također potrebno je izbjegavati pušenje i druge iritanse.

Što bi sve moglo spriječiti nastanak astme kod djece mlađe od 5 godina?

Savjeti:

1. Izbjegavajte izloženost duhanskom dimu za vrijeme trudnoće i nakon trudnoće.
2. Nadoknada vitamina D prije trudnoće i za vrijeme trudnoće (ako je potrebno).
3. Vaginalni porod ako je izbor moguć.
4. Izbjegavanje korištenja antibiotika širokog spektra unutar 1. godine života, ako je moguće.
5. Dojenje se preporučuje, ne zbog utjecaja na alergije ili astmu, nego zbog drugih pozitivnih učinaka.

Tražite pulmologa ili medicinsku uslugu?AloglovVam omogućuje jednostavno ugovaranje usluga po najboljim cijenama!

Algomed je tu za sve teme o zdravlju. Zdravlje ne mora biti komplicirano.

 

Borna Patrun, dr. med. 20.11. 2024.

Obnovljeno: 03.04.2025.

Literatura

1. Mortimer K, Lesosky M, García-Marcos L, et al. The burden of asthma, hay fever and eczema in adults in 17 countries: GAN Phase I study. Eur Respir J 2022.
2. Asher MI, Rutter CE, Bissell K, et al. Worldwide trends in the burden of asthma symptoms in school-aged Bel EH. Clinical phenotypes of asthma. Curr Opin Pulm Med 2004; 10: 44-50. 17.
3. Moore WC, Meyers DA, Wenzel SE, et al. Identification of asthma phenotypes using cluster analysis in the Severe Asthma Research Program. Am J Respir Crit Care Med 2010; 181: 315-323. 
4. Wenzel SE. Asthma phenotypes: the evolution from clinical to molecular approaches. Nature Medicine 2012; 18: 716-725.
5. Levy ML, Fletcher M, Price DB, et al. International Primary Care Respiratory Group (IPCRG) Guidelines: diagnosis of respiratory diseases in primary care. Prim Care Respir J 2006; 15: 20-34.
6. Melani AS, Bonavia M, Cilenti V, et al. Inhaler mishandling remains common in real life and is associated with reduced disease control. Respir Med 2011; 105: 930-938.
7. Westerhof GA, Coumou H, de Nijs SB, et al. Clinical predictors of remission and persistence of adult-onset asthma. J Allergy Clin Immunol 2018; 141: 104-109.e103.
8. Burke H, Leonardi-Bee J, Hashim A, et al. Prenatal and passive smoke exposure and incidence of asthma and wheeze: systematic review and meta-analysis. Pediatrics 2012; 129: 735-744.
9. Braun-Fahrlander C, Riedler J, Herz U, et al. Environmental exposure to endotoxin and its relation to asthma in school-age children. N Engl J Med 2002; 347: 869-877. 867.
10. Karvonen AM, Hyvarinen A, Gehring U, et al. Exposure to microbial agents in house dust and wheezing, atopic dermatitis and atopic sensitization in early childhood: a birth cohort study in rural areas. Clin Exp Allergy 2012; 42: 1246- 1256.
11. Baron R, Taye M, der Vaart IB, et al. The relationship of prenatal antibiotic exposure and infant antibiotic administration with childhood allergies: a systematic review. BMC Pediatr 2020; 20: 312
12. Baron R, Taye M, der Vaart IB, et al. The relationship of prenatal antibiotic exposure and infant antibiotic administration with childhood allergies: a systematic review. BMC Pediatr 2020; 20: 312
13. Venkatesan P. 2023 GINA report for asthma. Lancet Respir Med. 2023 Jul;11(7):589. doi: 10.1016/S2213-2600(23)00230-8. Epub 2023 Jun 8. PMID: 37302397.