Koronarografija
“Brza Traka” omogućava brzo informiranje
“Želim znati više” omogućava detaljnije informiranje
PRETRAGE • 5 MIN
Brza Traka
Koji su još nazivi iste/slične pretrage?
Perkutana koronarna intervencija (PTCA ili PCI), angioplastika, postavljenje srčanog stenta i slično.
Kada se izvodi pretraga?
Kada se žele pregledati krvne žile srca. Kod srčanih bolesti, najčešće kada se radi o „srčanom udaru“ ili nakon testa opterećenja (ergometrija).
Radi li se navedena pretraga samo u hitnim slučajevima?
Ne. Nekada pacijenti dolaze na pretragu po narudžbi kako bi im se pregledale krvne žile srca i potencijalno liječila „suženja“.
Jeste li budni za vrijeme pretrage?
Budni ste i možete cijelo vrijeme komunicirati s kardiologom (liječnik specijaliziran za srčane bolesti) te slušati upute (najčešće da ležite što mirnije).
Je li pretraga bolna?
Samo početak pretrage može biti neugodan, kada kardiolog stavlja tanku cjevčicu kroz vašu krvnu žilu na ruci ili u preponi. Nakon toga bolova nema.
Što je bitno za vrijeme pretrage?
Uvijek slušajte upute kardiologa i medicinskog osoblja koje je s Vama. Također, u slučaju pojave bilo kakvih simptoma, odmah ih prijavite.
Kako najkraće opisati tijek pretrage?
Vi ležite na leđima dok kardiolog provodi tanku cjevčicu kroz vaše žile na ruci ili preponi do srca. Zatim kroz tu cjevčicu ubrizgava kontrastno sredstvo i istovremeno koristi „x-ray“ zračenje kako bi na ekranu ispred sebe vidio zaustavlja li se negdje kontrastno sredstvo i ne prolazi dalje, što ukazuje na mjesto gdje je vjerojatno žila „začepljena“. Tada se kardiolog najčešće odlučuje na postavljanje takozvanog stenta, cjevčice koja proširuje žilu i ponovno omogućuje protok krvi.
Detaljnije pročitajte u odjeljku „Želim znati više“.
Koliko dugo traje pretraga?
Ovisi o stanju žila, ali u prosjeku traje oko 30 minuta.
Rekli su Vam tijekom pretrage da je stanje Vaših žila loše, ali nisu postavili stent već su spominjali bypass (srčana premosnica)?
U određenim slučajevima nije dovoljno postaviti stent, već će liječenje morati provesti kardijalni kirurg metodom postavljanja bypassa (srčana premosnica).
Prije pretrage su Vam dali nekakav lijek, što je to?
Najčešće se prije pretrage daje lijek za razrjeđivanje krvi.
Postoje li komplikacije?
Postoje i mogu se podijeliti na one koje nastaju tijekom ili nakon pretrage. Unatoč mogućim komplikacijama važno je uzeti u obzir, posebno ako se radi o srčanom udaru, da je bez ove pretrage često ishod smrtonosan.
Liječnici su rekli da se radilo o srčanom udaru, ali nije provedena ova pretraga. Zašto?
U određenim slučajevima, kada se ustanovi da pacijent neće imati koristi od navedene pretrage, ona se ne provodi.
Primjerice kod izrazito nestabilne osobe (loše stanje osobe) uznapredovale dobi koja pretragu ne bi preživjela ili kod osobe koja je „prehodala“ srčani udar (došla prekasno) te obnova krvotoka ne bi donijela poboljšanje (dio srčanog mišića nepovratno odumre).
Želim znati više
Kateterizacija srca, poznata i kao koronarna angiografija, izvodi se kako bi se pregledale i prema potrebi liječile koronarne arterije (krvne žile koje opskrbljuju srčani mišić).
Najčešće indikacije su:
– Sumnja na srčani udar
– Bolovi koji odgovaraju srčanom tipu bolova
– U slučaju da se na neinvazivnoj dijagnostici pokaže loša funkcija srca (primjerice na ergometriji, ehokardiografiji ili stres-ehokardiografiji)
– Pregled funkcije srca nakon srčanog udara
(1)
Priprema (u slučaju da se pretraga provodi planirano)
Prije pretrage pacijenti bi trebali:
• Razgovarati s liječnikom o svim trenutno korištenim lijekovima, osobito o lijekovima
za razrjeđivanje krvi.
• Najmanje šest sati prije zahvata ne jesti niti piti.
• Obavijestiti liječnika o svim alergijama, osobito na kontrastna sredstva.
• Organizirati osobu koja će ih nakon pretrage odvesti kući.
Dodatak – tijek tijekom hitnog slučaja, primjerice srčanog udara:
Prije svega, ostanite mirni i komunicirajte s osobljem. Često ćete dobiti lijek protiv zgrušavanja krvi, zatim kisik na nos i lijekove protiv bolova. Na Vas će biti zalijepljene elektrode i tlakomjer (to je sve bezbolno) kako bi se pratio ritam srca. Oko Vas će se paralelno odvijati više stvari, nemojte se uznemiriti, to je sve u Vašu korist. Liječnik Vas ispituje i pregledava. Jedan član medicinskog osoblja daje lijekove, dok drugi već priprema mjesto gdje će se obaviti pretraga (dezinfekcija, brijanje), te se postavlja 1 ili 2 venska puta. Sve se to odvija brzo, nemojte misliti da je osoblje nervozno, nego svaka minuta je bitna i sve mora biti što prije spremno!
Tijek pretrage
• Priprema: Pacijent se priprema za pretragu tako što se dezinficira, a ponekad se briju dlake, te se lokalno anestezira mjesto uboda.
• Uvođenje katetera: Tanak kateter (cjevčica) uvodi se kroz arteriju, najčešće na
zapešću ili u preponi, sve do srca.
• Primjena kontrastnog sredstva: Kontrastno sredstvo se injektira kako bi se
koronarne arterije (žile koje opskrbljuju srce) učinile vidljivima pod rendgenskim
snimanjem.
• Procjena: Kardiolog procjenjuje stanje krvnih žila i odlučuje je li potrebna trenutna
intervencija, poput proširenja žila, postavljanja stenta ili operacije.
• Njega nakon pretrage: Nakon zahvata pacijent se nadzire kako bi se rano uočile
eventualne komplikacije. Trajanje nadzora ovisi o mjestu uboda. Nekada pacijenti
mogu otići kući isti dan, dok ponekad moraju ostati na promatranju jednu noć.
Stent ili Bypass (srčana premosnica)
Odluka između ugradnje stenta i bypassa ovisi o više faktora, uključujući broj zahvaćenih krvnih žila, ozbiljnost suženja, prisutnost popratnih bolesti poput dijabetesa i opće stanje srca pacijenta.
U odlučivanju bi trebalo sudjelovati interdisciplinarni tim za srce kako bi se odredila najbolja individualna strategija liječenja.
Ugradnja stenta
Indikacija: Stenti se često koriste kada su prisutna jedno ili više suženja u koronarnim arterijama koja su relativno kratkog opsega i nisu jako kalcificirana. Posebno su pogodni za pacijente s manjim brojem zahvaćenih krvnih žila.
Prednosti: Stenti se mogu brzo i minimalno invazivno postaviti te pružaju trenutačno
poboljšanje prokrvljenosti srca. Oko 80 od 100 pacijenata doživljava trajno olakšanje
simptoma.
Rizici: Kod otprilike 20 od 100 pacijenata može doći do ponovnog suženja ili začepljenja stenta unutar četiri godine, što može zahtijevati dodatni zahvat.
Operacija bypassa (srčana premosnica)
Indikacija: Operacija bypassa razmatra se kada je zahvaćeno više krvnih žila ili kada je
prisutna suženje glavne srčane žile.
Prednosti: Operacija bypassa ima veću dugoročnu učinkovitost, s otprilike 94 od 100 pacijenata koji doživljavaju trajno olakšanje simptoma. Studije pokazuju prednost u preživljavanju kod pacijenata s višestrukim bolestima krvnih žila u usporedbi s ugradnjom stenta.
Rizici: Ovdje se radi o operaciji (otvaranje prsnog koša). Operacija je invazivnija i nosi veći rizik od komplikacija poput krvarenja i srčanih aritmija. Otprilike 8 od 100 pacijenata treba dodatni zahvat unutar četiri godine.
(2)
Općeniti rizici
Kateterizacija srca smatra se sigurnom, no postoje određeni rizici.
Česte komplikacije: blage modrice na mjestu uboda.
Rijetke komplikacije: teške srčane aritmije, akutno začepljenje koronarne arterije, srčani udar.
Smrtonosne komplikacije: vrlo rijetke, osobito kod pacijenata s visokim rizikom.
Statistički gledano rizik varira ovisno o individualnom zdravstvenom stanju.
Koje se još pretrage koriste za provjeru funkcije srca?
Neke od tehnika koje se izvode za provjeru opskrbljenosti srca i krvnih žila srca su: scintigrafija miokarda, ehokardiogram pod fizičkim opterećenjem te ergometrija. Svaki od navedenih testova ima svoje prednosti i mane.
U razvijenim zemljama često se koristi ehokardiografija pod fizičkim opterećenjem te ima više prednosti u odnosu na klasičnu ergometriju koja se najčešće koristi u našim krajevima.
Osim klasične ergometrije, može se dodatno izvoditi spirometrija uz ergometriju. To se zove spiroergometrija.
Martin Novosel, dr. med. specijalizant interne medicine, gastroenterologija
13.08.2024.
Literatura
1. https://leitlinien.dgk.org/files
2017_Positionspapier_Indikationen_Koronardiagnostik_Revaskularisation.pdf
2. https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK69877/