U ovoj kategoriji govorimo o tome što očekivati na pregledu kod bolova zgloba, odnosno zglobova.

Vjerojatno ćete morati pokazati zglobove koji Vas bole. Možda će biti potrebno svući odjeću prilikom pregleda kuka ili koljena jer je nužno vidjeti i/ili opipati ako postoji promjena topline ili oteklina.

Možete očekivati dodirivanje zglobova šaka, prstiju te će se od Vas tražiti izvođenje pokreta bolnog zgloba da bi se procijenila njegova funkcionalnost i opseg pokreta.

Ponekad je potrebno mjerenje tlaka, temperature i pulsa.

Postoje razni klinički testovi za bolesti koljena gdje se ispituje potencijalno oštećenje raznih dijelova koljena. Navedeni testovi mogu biti bolni i često ih sam obiteljski liječnik/ca neće izvoditi. Razlog tome je što danas postoje neinvazivne slikovne metode (magnetska rezonanca) i vrlo često Vaš obiteljski liječnik nije dovoljno iskusan u procjeni rezultata kliničkog testa kao što je određeni specijalist ortopedije koji to izvodi svakodnevno.

Stoga se nemojte razočarati ako Vaš obiteljski liječnik/ca ne izvodi sve kliničke testove jer je slikovna obrada najčešće dovoljna, a sam test ne mijenja način liječenja.

U ovoj kategoriji govorimo o mogućim ishodima nakon pregleda i razgovora.

Liječnik/ca će Vas uputiti na hitni prijam najčešće u slučaju padova, nagnječenja, uganuća, udaraca i slično. U slučaju traume (pad, udarac, nesreća) najbolje se javite u ustanovu (hitni prijami, traumatološki centri) gdje ćete najbrže dobiti radiološku kontrolu (slikanje rendgenom) kako bi se isključilo puknuće kosti. Do tada primijenite sljedeće na oboljelo mjesto: hlađenje, postavljanje bolnog uda na povišeno, pritiskanje otoka zavojem i odmaranje uda.

Liječnik/ca će u svojoj ordinaciji primijeniti terapiju. Ovo se događa često ako je kod Vas već poznata bolest zglobova i sada su se bolovi pojačali. Terapiju protiv bolova dobit ćete već u ambulanti poput mišićne injekcije ili propisanu terapiju u obliku tableta.

Liječnik/ca će Vam dati terapiju protiv bolova i potencijalno Vas naručiti na radiološko slikanje (RTG) zgloba. Po dospijeću nalaza kontrolno će Vas pregledati.

Liječnik/ca tražit će vađenje krvi. To je potrebno za stanja koja nisu uzrokovana uobičajenim mehaničkim oštećenjima (udarac, prekomjeran rad, ponavljajući pokreti) i koja zahvaćaju više zglobova.

Naručit će Vas na pregled i liječenje kod ortopeda. Moguće je dobivanje preporuke za dodatno „snimanje” zglobova te za terapiju protiv bolova koja ne prolazi na uobičajenom liječenju protiv bolova. Ovdje se najčešće postavlja pitanje je li Vaša tegoba za operativno liječenje. Česti sukob s liječnikom/com obiteljske medicine nastaje kada postoji Vaša želja za pregledom ortopeda na samom početku tegoba. Vrlo često tegobe prolaze i dobro se liječe konzervativnim metodama (fizikalna terapija i terapija protiv bolova). Ako to nije dovoljno, tek onda ima smisla potražiti mišljenje ortopeda uz preispitivanja mogućnosti operativnog zahvata.

Naručit će Vas na pregled i/ili liječenje kod fizijatra. Liječnik/ca fizikalne medicine osim pregleda pravi plan izvođenja fizikalne terapije.

Naručit će Vas na pregled reumatologa. Reumatolozi se bave bolestima zglobova koje su složenije prirode poput upalnih i autoimunih bolesti. Postoje određeni klinički i laboratorijski parametri koji upućuju na takve bolesti. Primjerice, u takvom slučaju često se radi o bolovima u zglobovima koji nisu nastali nakon ozljede, često su obostrani, javljaju se u određenom dijelu dana (vrlo često ujutro) i mogu biti povezani s dodatnim simptomima kao što su osipi i povišena tjelesna temperatura.

Primjer 1.
Sumnja se na manje mehaničko oštećenje. Dobit ćete lijek protiv bolova. Moguć je dogovor kontrolnog pregleda za 2 dana da bi se provjerilo osjećate li se bolje uz trenutno liječenje.

Primjer 2.
Imali ste ozljedu zbog koje imate imobilizaciju (npr. gips) ili Vam je preporučeno mirovanje. Na kontroli će se provjeriti ima li komplikacija (npr. hladni i bolni prsti, osjećaj utrnulosti) koje mogu nastati zbog imobilizacije. Niste dobili imobilizaciju, kontrolirat će se smanjenje otoka, bolova te pokretljivost ozlijeđenog zgloba.

Pretražite sve na jednom mjestu: Algolov najveća tražilica medicinskih pretraga.

Zašto Vam liječnik/ca ne želi propisati antibiotik?

Antibiotici najčešće nemaju svrhu prilikom oštećenja i bolova u zglobovima. Oni se koriste samo za neka stanja kod bolesti zglobova.

U kojim se stanjima pak može propisati antibiotik?

Kod sumnje na infekcije zglobova, javljanja komplikacija nakon ugriza krpelja, kod upale zglobova koje nastaju zbog spolnih bolesti ili nakon nedavne operacije.

Zašto Vam liječnik ne želi vaditi krv ako Vas boli kuk?

Najčešće nema potrebe vaditi krv zato što u većini slučajeva bol nastaje zbog mehaničkog oštećenja.

Zašto „odmah“ ne možete dobiti magnet” (MR) kuka?

Postoji određen redoslijed dijagnostike. Prvo treba učiniti dijagnostiku koja je dostupnija i isključuje koštana puknuća, a to je rendgen (RTG) uz paralelno provođenje terapije za bol i fizikalnih vježbi. Nakon toga, ako tegobe perzistiraju, potrebno je mišljenje specijalista koji možda tek tada preporuči magnetno snimanje (npr. ortoped, fizijatar, neurokirurg).

Kako možete otići na liječenje u toplice?

Takvu vrstu liječenja mora preporučiti specijalist (npr. ortoped, fizijatar) te je potrebno odobrenje od HZZO-a.

Kako možete dobiti fizikalnu terapiju u kući?

Takvu vrstu liječenja mora preporučiti specijalist (npr. ortoped, fizijatar) te je potrebno odobrenje od HZZO-a.

Zašto Vas liječnik/ca ne želi operirati?

Svaka operacija nosi određene rizike te je potrebno dobro procijeniti moguću korist od potencijalne opasnosti za Vas. U medicini se većinom polazi od onog manje invazivnog pristupa k invazivnijem. Uvijek se pokušava liječiti metodama s manje rizika, primjerice, lijekovima i fizikalnim vježbama te ako to ne pomogne onda se poseže za operativnim zahvatima. Naravno, u nekim hitnim situacijama operacija je neodgodiva i odmah potrebna (npr. puknuće kosti koje ugrožava Vaš cijeli ud i buduću funkciju uda).

Koji su najčešći uzroci Vaših bolova zgloba kuka?

Najčešće se radi o mehaničkim oštećenjima koja nastaju zbog napornog rada, ponavljanih pokreta ili pak dizanja teškog tereta. Zbog toga godinama nastaju mala oštećenja koja na kraju dovode do tegoba. Što se tiče prijeloma, prijelomi kuka najčešće nastaju zbog smanjenja gustoće kostiju (osteoporoza, osteopenija). To je svojstveno starijoj životnoj dobi./ učestalije u starijoj životnoj dobi zbog dugotrajnijeg korištenja kortikosteroida

Koji su simptomi povezani s bolovima kuka koje trebam pratiti?

Gubitak osjeta u ozljeđenom udu, gubitak funkcije uda, značajni otok i pri pomicanju „čudni“ zvukovi“.

Dogodio se udarac ili pad na kuk. Imate li prijelom kostiju?

Ako se ne radi o većem prijelomu kod kojeg će noga biti vidljivo drugačija u odnosu na suprotnu, jedini način za utvrditi prijelom je napraviti rendgen (RTG). Kod starijih osoba svaki pad može potencijalno uzrokovati prijelom kuka te je potreban poseban oprez!

Napravljen je rendgen (RTG), ali još uvijek imate tegobe s kukom.

Rendgen (RTG) samo je jedna od pretraga koja se može napraviti da bi se utvrdio uzrok Vaših tegoba. Svaka pretraga ima svoja ograničenja te je ponekad potrebno napraviti detaljan pregled uz više dijagnostičkih testova npr. uz RTG, ultrazvuk (UZV), magnetsku rezonancu (MR),računalnu tomografija (CT) te artroskopiju.
Svaki od njih ima svoja ograničenja i razloge zbog kojih se koriste. RTG će prikazati većinu prijeloma, ali neće se dobro vidjeti svi dijelovi zgloba (npr. hrskavica, ligamenti). Za takav prikaz potrebna je npr. magnetska rezonanca (MR). Ultrazvukom se mogu vidjeti oštećenja mišića i tetiva. CT će dobro prikazati kosti, ali puno zrači. Moguća je i artroskopija, metoda kojom se kamerom izravno ulazi u zglob i promatra strukture zgloba.

Na Algolov tražilici pronađite sve vrste fizikalne terapije ili slikovne metode dijagnostike!

Koje su mogućnosti liječenja bolova kukova?

Najčešći redoslijed koji Vas očekuje:

Lijekovi protiv bolova -> pregled i terapije kod fizijatra -> pregled kod specijalista (ortopedija) -> intenziviranje terapije ( „blokade”, akupunktura, drugi lijekovi) -> potencijalna operacija .

Međutim, uz samo liječenje tegoba bitno je utvrditi postoji li povećana mogućnost prijeloma. To znači isključiti osteoporozu (smanjenu gustoću kosti), dodati vitamin D te po potrebi lijekove koji će spriječiti dodatno smanjenje gustoće kostiju. Osim navedenih metoda, sama promjena životnih navika utječe na zdravlje Vaših zglobova, primjerice, održavanje zdrave tjelesne mase, redovita tjelovježba, adekvatan unos minerala i vitamina. Jako je bitno održavati odgovarajuću masu zato što dodatna masa opterećuje Vaše kukove. Veliki dio bolova kukova, uz odgovarajuću tjelovježbu, može se smanjiti ili u potpunosti spriječiti.

Kako spriječiti osteoporozu?

Osteoporoza se može spriječiti pravilnom prehranom i tjelovježbom uz povećan unos vitamina D. Također, može se spriječiti hormonskom terapijom uz druge lijekove ako dođe do tog stanja.

Što je denzitometrija?

Denzitometrija je metoda kojom se „slika” Vaš kostur na nekoliko mjesta najčešćih prijeloma (kuk, ručni zglob te donji dio kralježnice) i time se određuje gustoća kosti.

Tražite dezitometriju?

Kada mogu početi koristiti vitamin D kao dodatak prehrani?

Općenita je preporuka nakon posljednje menstruacije, ali budući da uglavnom živimo u zatvorenim prostorima i ne izlažemo se suncu, moguć je cjeloživotni unos vitamina D. U slučaju vitamina D mogućnost je i toksičnosti pa je preporučivo određivanje razine vitamin D u krvi prije početka suplementiranja.

Detaljnije o osteoporozi i svjetskom danu osteporoze pročitajte na stranici hrvatskog zavoda za javno zdravstno: “Recimo ne krhkim kostima”.

Zanimaju Vas naši protokoli za očuvanje zdravlje pročitajte više na slijedećim poveznicama:

Vježbanjem do zdravlja

Zdrava prehrana

Oralno zdravlje 

Suplementi

Jutro

San