Algomed za Svjetski dan upalnih bolesti cijeva pridonosi novim istraživanjima.

1.

Randomizirano kontrolirano ispitivanje Acherman Y i suradnika prikazuje prednosti odstranjenja slijepog crijeva kod osoba s ulceroznim kolitisom.

Kako bi ste razumijeli istraživanje važno je razumijeti dva pojma:

1. Remisija znači razdoblje kada je bolest mirna i nema izraženih simptoma ili su oni minimalni (osoba se osjeća relativno dobro, upala je pod kontrolom).

2. Relaps znači ponovno pogoršanje bolesti nakon razdoblja poboljšanja, simptomi se vraćaju (npr. proljev, bolovi u trbuhu, krv u stolici kod ulceroznog kolitisa).

3. Apendektomija – kirurško odstranjeje slijepog crijeva

Nakon 12 mjeseci, relaps se javio kod oko trećine bolesnika u skupini s apendektomijom, dok je u kontrolnoj skupini relaps bio prisutan kod više od polovice bolesnika. Što upućuje da apendektomija može biti dodatna terapijska opcija za održavanje remisije.

Bolesnici koji su apendektomirani imali su:

– rjeđe vraćanje bolesti (manje relapsa)
– nižu aktivnost bolesti (bolest je bila blaža ili mirnija)
– rjeđe uvođenje biološke terapije (snažnijih lijekova koji se koriste kod težih oblika bolesti)
– bolju kvalitetu života u usporedbi sa standardnom terapijom

Ranija istraživanja su već sugerirala da apendektomija može imati povoljan učinak, a ovo randomizirano ispitivanje daje jače dokaze za tu povezanost. Smatra se da slijepo crijevo ima ulogu u imunološkom sustavu jer sadrži bakterije i limfno tkivo. Kod ulceroznog kolitisa imunološki sustav pretjerano reagira i uzrokuje kroničnu upalu crijeva. Uklanjanje slijepog crijeva može smanjiti aktivnost određenih imunoloških stanica (posebno CD4 T-stanica), pa time i upalu.

Ipak, studija je promatrala samo kliničke ishode (kako se pacijent osjeća i kako se bolest ponaša), a ne točan biološki mehanizam, pa su potrebna daljnja istraživanja. U skupini s apendektomijom biološka terapija se rjeđe uvodila, a učinak je bio izraženiji u prvih 6 mjeseci. Biološka terapija započinjala se rjeđe u skupini s apendektomijom nego u kontrolnoj skupini, s najvećom razlikom nakon 6 mjeseci (0,0% naspram 4,4%). Nakon 12 mjeseci ta se razlika smanjila (3,2% naspram 5,5%), što sugerira da apendektomija može odgoditi potrebu za biološkom terapijom. Također, bolesnici su imali bolju kvalitetu života, osobito u vezi s crijevnim simptomima.

Ograničenja studije su nedostatak prave placebo skupine (ne možeš lažno operirati) dugo trajanje istraživanja, što može utjecati na rezultate i njihovu primjenjivost u svakodnevnoj medicinskoj praksi.

(1)

2.

Tim američkih istraživača klinički je ispitao manje zahtjevnu alternativu prehrani. Kod takozvane „dijete koja oponaša post” (Fasting Mimicking Diet, FMD) pacijenti smanjuju energetski unos na 700 do 1100 kalorija dnevno tijekom 5 uzastopnih dana u mjesecu. FMD smanjuje unos kalorija izbjegavanjem životinjskih proizvoda, šećera, bijele riže, kruha i tjestenine. Prehrana se sastoji od juha i variva od povrća, maslina, krekera od kelja i pločica od orašastih plodova, uz dodatak vitamina, mineralnih soli i omega-3 masnih kiselina.

Nakon provedena tri ciklusa dijete koja oponaša post (FMD) istraživanje je pokazala razliku između skupine koja je provodila dijetu i kontrolne skupine (skupina koja nije provodila dijetu). U skupini koja je provodila FMD dijetu poboljšanje bolesti, odnosno smanjenje aktivnosti Crohnove bolesti, postiglo je 69,2% ispitanika, dok je u kontrolnoj skupini poboljšanje zabilježeno kod 43,8% ispitanika. To pokazuje da je u skupini s dijetom veći udio bolesnika imao smanjenje simptoma i aktivnosti bolesti.
Kada se promatra klinička remisija (povlaćenje simptoma bolesti/bez simptoma), odnosno stanje u kojem je bolest mirna ili vrlo blaga, remisiju je postiglo 64,6% ispitanika u FMD skupini, dok je u kontrolnoj skupini taj udio iznosio 37,5%. Posebno izražen učinak zabilježen je kod osoba koje nisu primale nikakvu terapiju. U toj podskupini remisiju je postiglo 76,9% ispitanika koji su provodili FMD dijetu, u usporedbi s 33,3% u kontrolnoj skupini.

Također je zabilježen češći pad fekalnog kalprotektina (upalnog biljega u stolici) u FMD skupini u odnosu na kontrolnu skupinu (22,0% naspram 8,0%), što dodatno upućuje na smanjenje upale u crijevima. Sveukupno, rezultati upućuju na to da je dijeta koja oponaša post povezana s većim poboljšanjem simptoma i većom stopom remisije u usporedbi s uobičajenom prehranom, iako se nalazi trebaju tumačiti oprezno zbog mogućih subjektivnih utjecaja u procjeni simptoma i mali broj ispitanika.

(2)

 Tražite li kolonoskopiju?

3.

Prema autorima predvođenima Natashom Haskey sa Sveučilišta British Columbia u Kelowni, oko 40% bolesnika s Crohnovom bolešću ima prekomjernu tjelesnu težinu ili pretilost. Posebno nepovoljna je povećana visceralna masnoća (masno tkivo oko unutarnjih organa), koja je povezana s metaboličkim promjenama, sustavnom upalom i lošijim kliničkim ishodima.

Iako je intermitentni post u općoj populaciji već pokazao povoljne metaboličke i protuupalne učinke, kod osoba s kroničnim upalnim bolestima crijeva ovaj pristup do sada nije bio sustavno kontrolirano ispitan.

U 12-tjednoj studiji sudjelovalo je 35 bolesnika s Crohnovom bolešću i prekomjernom tjelesnom težinom ili pretilošću. Sudionici su randomizirani u dvije skupine: 20 ih je provodilo intermitentni post šest dana u tjednu (unos hrane unutar 8-satnog vremenskog prozora i 16 sati posta), dok je 15 osoba nastavilo svoju uobičajenu prehranu. Ukupan kalorijski unos i kvaliteta prehrane nisu se razlikovali između skupina.
Tijekom studije zabilježeno je smanjenje učestalosti stolice i abdominalnih tegoba u skupini koja je provodila intermitentni post. U usporedbi s kontrolnom skupinom, osoba koje su provodile post imale su bolji metabolički i upalni profil.

Zabilježeno je smanjenje nekoliko tvari povezanih s masnim tkivom i upalom u krvi, uključujući leptin (hormon koji je povezan s količinom masnog tkiva i upalom), PAI-1 i adipsin. Leptin se posebno značajno smanjio u skupini koja je postila, što upućuje na smanjenje upalne aktivnosti i masnog tkiva.

U kontrolnoj skupini, koja nije provodila post, zabilježene su više razine proupalnih citokina (tvari koje potiču upalu), što znači da je upalna aktivnost bila izraženija nego u skupini s postom.
Također je u skupini s postom primijećen trend veće raznolikosti crijevne mikrobiote te veći udio bakterija koje proizvode korisne kratkolančane masne kiseline.

Iako je dio učinka vjerojatno povezan s gubitkom tjelesne mase, rezultati upućuju da vremenski ograničeno hranjenje može imati dodatne učinke na metabolizam, upalu i imunološku ravnotežu.
Istraživanje je bilo malo i kratko, pa se rezultati smatraju početnim i potrebna su daljnja istraživanja za potvrdu.

(3)

Svjetski dan bolesti crijeva obilježavamo istraživanjima koja možda pomognu nekim pacijentima.

Martin Novosel dr. med.

05/26

Literatura:

1. Acherman Y, Arebi N, Arthurs E et al.Appendicectomy plus standard medical therapy versus standard medical therapy alone for maintenance of remission in ulcerative colitis (ACCURE): a pragmatic, open-label, international, randomised trial
The Lancet Gastroenterology & Hepatology, 2025; 10, 550-561

2. Kulkarni, C., Fardeen, T., Gubatan, J. et al. A fasting-mimicking diet in patients with mild-to-moderate Crohn’s disease: a randomized controlled trial. Nat Med 32, 1023–1033 (2026). https://doi.org/10.1038/s41591-025-04173-w

3. Haskey N, Ye J, Lewis A …
Time-Restricted Feeding Reduces Body Mass Index, Visceral Adiposity, Systemic Inflammation, and Clinical Disease Activity in Adults With Crohn’s Disease: A Randomized Controlled Study
Gastroenterology, 2026; 170, 1051-1054

Stoga promjene stolice nakon kolonoskopije ne treba izazivati brigu ako je još dva dana mekša i proljevasta. Onda kada se treba ipak javiti liječniku je kada se vide primjese krvi ili se jave jaki bolovi u trbuhu.

Ovdje ćemo se posvetiti probioticima nakon kolonoskopije

Marco Piciucchi i suradnici navode da dosadašnja istraživanja daju obećavajuće rezultate te sugeriraju da bi probiotici mogli pomoći u prevenciji i smanjenju simptoma nakon kolonoskopije povezanih s poremećajem crijevne mikrobiote. Međutim, naglašavaju i da trenutačno nema dovoljno kvalitetnih dokaza za preporuku rutinskog uzimanja probiotika nakon kolonoskopije kod svih pacijenata. Razlog tome je što su dosadašnje studije malobrojne i međusobno različite, osobito po vrstama i kombinacijama korištenih probiotika. Čak ni novija metaanaliza nije pokazala jasan i dosljedan
terapijski učinak probiotika nakon kolonoskopije.

Još uvijek nije potpuno jasno:

– koja vrsta pripreme crijeva najviše utječe na pojavu simptoma,
– koji su pacijenti pod najvećim rizikom za razvoj tegoba,
– koji probiotički sojevi imaju najbolji učinak,
– u kojoj dozi i koliko dugo bi ih trebalo uzimati.

Dosadašnja istraživanja uglavnom su koristila kombinacije bakterija roda Lactobacillus i Bifidobacterium. Smatra se da te bakterije mogu pomoći u obnovi crijevne ravnoteže nakon kolonoskopije, osobito zbog povećane izloženosti kisiku tijekom pripreme i samog zahvata, što može narušiti prirodne anaerobne bakterije u crijevu.

Autori također navode zanimljivu teoriju prema kojoj se mikrobiota nakon intenzivne pripreme crijeva privremeno može vratiti u stanje slično ranom razdoblju života, kada prevladavaju bakterije koje podnose kisik. Zbog toga se istražuje mogu li određene „dobre“ bakterije prisutne u zdravih novorođenčadi pomoći u prirodnijem oporavku crijevne flore nakon kolonoskopije. No za sada je to još uvijek teorijska pretpostavka koja zahtijeva dodatna istraživanja.

Zaključno, autori smatraju da su potrebna veća i kvalitetnija klinička istraživanja prije nego što se probiotici mogu preporučiti kao rutinska terapija nakon kolonoskopije. (1)

Literatura:
1. Piciucchi M, Rossi A, Satriano A, Manta R. Is It Advisable to Use
Probiotics Routinely After a Colonoscopy? A Rapid Comprehensive Review
of the Evidence. Med Sci (Basel). 2025 Jun 9;13(2):76. doi: 10.3390/
medsci13020076. PMID: 40559234; PMCID: PMC12194910.

Što stoji iza masne jetre?

3 glavna entiteta objašnjena

A) MASLD (metabolički uvjetovana masna jetra)

Što je to?
 Masnoća se nakuplja u jetri, ali glavni uzrok nije alkohol nego metabolički poremećaji.

Kako se postavlja dijagnoza?

dokaz masne jetre (Ultrazvuk) + najmanje jedan metabolički faktor rizika: pretilost ili povećan opseg struka, dijabetes tip 2 (šećerna bolest), inzulinska rezistencija (korak prije šećerne bolesti), hipertenzija, povišeni trigliceridi ili nizak HDL +  unos alkohola mora biti nizak ili potpuno izostajati.

B) MetALD (metabolički i alkoholom uvjetovana bolest jetre)

Što je to?
 Ovo je kombinacija metaboličkih poremećaja i značajnijeg unosa alkohola.

Kako se postavlja dijagnoza?

masna jetra + prisutni metabolički faktori rizika (npr. šećerna bolest itd.) + umjeren unos alkohola

C) ALD (alkoholom uzrokovana bolest jetre)

Što je to?
 Oštećenje jetre primarno uzrokovano alkoholom.

Kako se postavlja dijagnoza?

masnu jetru + visok unos alkohola

*Unos alkohola se mjeri u gramima etanola koji se preračunavaju iz broj i vrste pića tjedno. Također danasa postoji test iz krvi koji pokazuje prosječnu količinu alkohola unesenog u zadnjih par tjedana (naziva se PEth test)!

2. Što dalje nakon određivanja uzroka?

A) MASLD (metabolički uvjetovana masna jetra)

Osnovni cilj je smanjiti metabolički rizik i “skinuti teret s jetre”.
Osnova terapije:
– gubitak tjelesne mase (Kako smršavjeti)
– mediteranska prehrana (npr. DASH dijeta)
– nutricionističko savjetovanje
– povećana fizička aktivnost (kineziolog / fitness stručnjak)
dobra kontrola komorbiditeta:
– šećerna bolest
– hipertenzija (povišen tlak)
– dislipidemija (Masnoće u krvi)

Dodatno:
– kava (zaštitni učinak za jetru)

Ako nema uspjeha s osnovnim mjerama:
lijekovi (ovisno o stadiju bolesti):
– Resmetirom (kod fibroze F2–F3, odobreno u EU)
– GLP-1 agonisti (npr. semaglutid / Ozempic za dijagnozu masne jetre očekuje se odobrenje u 2026. godini)
– Ako je pretilost izražena i ne može se liječiti gore navedenim: razmatra se barijatrijska kirurgija

B) MetALD (metaboličku disfunkciju i jetrenu bolest povezanu s alkoholom

Ovdje je terapija KOMBINIRANA jer postoje dva uzroka.
1. Alkohol – obavezno smanjenje ili prestanak

2. Metabolički dio (kao kod MASLD-a):
mršavljenje, prehrana, fizička aktivnost, kontrola šećera, tlaka i lipida

C) ALD (alkoholom uzrokovana bolest jetre)
Ovdje je terapija jednostavnija u konceptu, ali najzahtjevnija u praksi:
OSNOVNO I KLJUČNO: potpuna apstinencija od alkohola
– psihoterapija
– programi odvikavanja
– podrška ovisnosti (ako je prisutna)

Važno:
lijekovi koji se koriste kod MASLD-a nisu primarni izbor kod ALD-a

3. Praćenje
ultrazvuk jetre / Elastografija: praćenje napredovanja u fibrozu ili cirozu
laboratorijske kontrole (lipidi, HbA1c, jetreni nalazi)
procjenu tjelesne kompozicije (BMI, udio mišića)
ergometriju ili testove fizičke kondicije
Kod naglog mršavljenja treba obratiti pažnju na moguću pojavu žučnih kamenaca.

Napomena: Ovaj blog ne predstavlja stroge medicinske smjernice, već edukativni pregled koji ima za cilj pomoći razumijevanju osnovne logike pristupa masnoj jetri i razloga zašto liječnik predlaže određene dijagnostičke i terapijske korake.

Algomed

Nova studija iz 2026. (Damgaard i sur., Communications Medicine study 2026 – colorectal cancer prophage research) istražuje vezu između raka debelog crijeva i crijevne bakterije Bacteroides fragilis.

Rak debelog crijeva povezan je s promjenama u crijevnim bakterijama (tzv. disbioza), ali problem je što iste bakterije mogu postojati i kod zdravih ljudi. Zato se sve više gleda ne samo koja je bakterija prisutna, nego i što se nalazi u njezinoj unutrašnjosti.

Ova studija pokazuje da bakterije povezane s rakom češće imaju određene viruse ugrađene u svoj genom (fag) i da su ti virusi kod bolesnika s rakom oko dva puta češći nego kod zdravih ljudi. To upućuje na to da odnos između bakterija i virusa u crijevu može imati veću ulogu nego što se prije mislilo.

Kako se proučavaju (pro)faga (virusnog genetskog elementa koji se ugrađuje u bakterijski genom?

Fagi su virusi koji napadaju bakterije. Za razliku od virusa koji napadaju ljude, oni ciljaju samo bakterije. Kada uđu u bakteriju, mogu se razmnožavati i uništiti je ili se mogu ugraditi u njezin genetski materijal i ostati “skriveni” unutar nje.

Taj ugrađeni virusni dio zove se provirus (profag). Bakterija tada izgleda normalno, ali u sebi nosi dodatni genetski materijal, kao da ima “ugrađene dodatne upute” koje mogu mijenjati njezino ponašanje.

Znanstvenici to otkrivaju tako da iz uzorka stolice ili bakterija izvade svu DNA, zatim je razrežu na sitne dijelove i sekvenciraju. Dobiveni podaci se zatim uspoređuju s bazama poznatih bakterijskih i virusnih DNA kako bi se prepoznalo što pripada čemu. Ako se u bakterijskoj DNA nađu virusni dijelovi koji su trajno ugrađeni, to znači da bakterija nosi fag.

Vartimo se na studiju!

Cilj je bio identificirati jedinstvene genetske osobine izolata bakterije B. fragilis povezanih s kolorektalnim karcinomom te ih razlikovati od izolata pronađenih u kontrolnoj skupini (ljudi koji nemaju karcinom debelog crijeva).

Posebno se pokazalo da su bakteriofagi iz razreda Caudoviricetes značajno zastupljeniji kod pacijenata s kolorektalnim karcinoma. Ovi fagi su virusi koji napadaju bakterije, osobito Gram-negativne bakterije poput B. fragilis. (Laički objašnjeno: riječ je o virusima koji inficiraju bakterije u crijevima i ima ih više kod pacijenta koji imaju karcinom debelog crijeva)

Što nam to govori?

Najčešća neinvazivna metoda probira za karcinoma debelog crijeva koja se danas koristi je fekalni imunokemijski test (FIT), pri kojem se u stolici otkriva okultna (skrivena) krv. Test za prisutnost gore navedenih (pro)faga mogao bi se provoditi na istim uzorcima, uz standardni skrining na okultnu krv. Taj test bi potencijalno dao još jednu informaciju više je li netko treba na kolonoskopiju na potpuno neinvazivan način. (Potrebne su daljnje studije, ali potencijal u razvoja novog alata ranog probira raka crijeva se može vidjeti u ovoj studiji).  (2)

Ipak, sve to treba promatrati oprezno. Još uvijek nije jasno koliko se ovakvi nalazi mogu pouzdano koristiti u svakodnevnoj medicini. Mikrobiom je vrlo aktivno i popularno područje istraživanja, ali rezultati su još uvijek složeni i teško ih je direktno primijeniti.

Zato je ključno naglasiti da se budućnost možda i kreće u smjeru mikrobioma (možda jednog dana i test stolice na ovu vrstu bakterije i gena), ali u ovom trenutku i dalje najvažniji i dokazani način ranog otkrivanja raka debelog crijeva ostaje FIT-test i  posebno kolonoskopija. Analize mikrobioma mogu biti zanimljive i potencijalno korisne u budućnosti, ali još nisu zamjena za provjerene metode koje stvarno smanjuju rizik i spašavaju živote. Stoga investirajte prvo svoje vrijeme i novac na poznate „dosadne“ dokazane metode, a tek onda krenite korak dalje!

Tražite kolonoskopiju?

Algomed

05/2026

Martin Novosel, dr. med

Literatura:

1. “Effects of screening colonoscopy on colorectal cancer mortality: Lessons from comparative analyses of randomised trials” ist im Deutschen Ärzteblatt 2026, Jg. 123, Heft 2, S. 40-45 (m40.pdf)
2. Damgaard, F., Jespersen, M.G., Møller, J.K. et al. Distinct prophage infections in colorectal cancer-associated Bacteroides fragilis. Commun Med 6, 147 (2026). https://doi.org/10.1038/s43856-026-01403-1

Elastografija jetre (često poznata kao FibroScan®) je neinvazivna i bezbolna metoda koja
omogućuje procjenu stupnja fibroze i ciroze potpuno neivnazivno.

Pacijenti kod kojih postoji sumnja ili dokaz ciroze jetre trebaju redovito praćenje zbog mogućih
komplikacija bolesti jetre.

Ova metoda je posebno važna kod kroničnih bolesti jetre jer omogućuje procjenu rizika za komplikacije, primjerice proširenih vena jednjaka (varikoziteta) kod ciroze – i često može pomoći
izbjeći nepotrebnu gastroskopiju (ezofageograstroduodenoskopiju – EGDS).

Kako to izgleda u praksi recimo kod ciroze jetre?

Baveno VII pravila (“pravilo 5”) za elastografiju
Ova pravila koriste vrijednosti krutosti jetre za procjenu rizika i daljnje korake:

• Isključivanje značajne portalne hipertenzije (CSPH):
≤ 15 kPa + trombociti > 150 × 109/L → endoskopija nije potrebna
• Potvrda CSPH:
≥ 25 kPa → velika vjerojatnost, razmotriti liječenje (uvođenje beta blokatora)
• Procjena uznapredovale bolesti (cACLD):
< 10 kPa → obično isključuje bolest
10–15 kPa → moguća bolest (potrebna terapija)
• Praćenje napredovanja (“pravilo 5”):
10 – 15 – 20 – 25 kPa → porast vrijednosti znači veći rizik komplikacija.

Dodatno:
• Mjerenje krutosti slezene može pomoći u procjeni rizika varikoziteta
• Ako se izbjegne endoskopija, preporučuje se kontrola jednom godišnje (elastografija + krvna slika).

Zaključak:

Elastografija je jednostavna, sigurna i vrlo korisna metoda koja pomaže u ranom otkrivanju i
praćenju bolesti jetre te smanjuje potrebu za invazivnim pretragama.

Jeste li znali da sistematski pregledi mogu biti bolji?

Martin Novosel, dr. med.

04./26.

Literautra:
Mattos AA, Mattos AZ, Sartori GDP, Both GT, Tovo CV. THE ROLE
OF ELASTOGRAPHY IN CLINICALLY SIGNIFICANT PORTAL
HYPERTENSION. Arq Gastroenterol. 2023 Oct-Dec;60(4):525-535.
doi: 10.1590/S0004-2803.230402023-64. PMID: 38018555.

U ovoj velikoj (phase 3) studiji koja još uvijek traje, uključeno je ukupno 1197 pacijenata s
dokazanim MASH-om (masna upala jetre) i uznapredovalom fibrozom (stadij 2 ili 3, potvrđeno
biopsijom). Pacijenti su nasumično podijeljeni u dvije skupine u omjeru 2:1 – jedna skupina je
dobivala semaglutid 2,4 mg jednom tjedno (injekcija), a druga placebo. Liječenje traje ukupno 240
tjedana, a ovdje su prikazani rezultati nakon 72 tjedna za prvih 800 pacijenata.

Glavni cilj bio je vidjeti može li doći do povlačenja upale jetre bez pogoršanja fibroze, kao i može li
se smanjiti fibroza bez pogoršanja upale.

Rezultati su pokazali da je do povlačenja upale bez pogoršanja fibroze došlo kod 62,9% pacijenata
koji su primali semaglutid, u usporedbi s 34,3% u placebo skupini. Također, poboljšanje fibroze bez pogoršanja upale zabilježeno je kod 36,8% pacijenata na semaglutidu, naspram 22,4% na placebu.
Kada se gledalo kombinirano poboljšanje (i upala i fibroza), to se dogodilo kod 32,7% pacijenata na
semaglutidu i 16,1% na placebu.

Pacijenti koji su primali semaglutid imali su i značajno veći gubitak tjelesne mase (oko 10,5%) u
usporedbi s placebo skupinom (oko 2%). Nuspojave su bile uglavnom probavne (mučnina, proljev i
slično) i bile su češće u skupini sa semaglutidom.

Zaključno, kod pacijenata s MASH-om i umjerenom do uznapredovalom fibrozom, semaglutid
jednom tjedno pokazuje značajno poboljšanje stanja jetre.
(1)

Što Vam treba od preventivnih pretraga provjerite na Algoprevu!

Martin Novosel dr. med.

03./26.

Literatura:

1.Phase 3 Trial of Semaglutide in Metabolic Dysfunction–Associated SteatohepatitisAuthors: Arun
J. Sanyal, M.D., Philip N. Newsome, M.B., Ch.B., Ph.D., Iris Kliers, M.D., Laura Harms
Østergaard, M.Sc., Michelle T. Long, M.D., Mette Skalshøi Kjær, M.D., Ph.D. https://orcid.org/
0000-0001-6322-4077, Anna M.G. Cali, M.D., Elisabetta Bugianesi, M.D., Ph.D., Mary E. Rinella,
M.D., Michael Roden, M.D., and Vlad Ratziu, M.D., Ph.D., for the ESSENCE Study
Group*Author Info & Affiliations Published April 30, 2025 N Engl J Med
2025;392:2089-2099DOI: 10.1056/NEJMoa2413258VOL. 392 NO. 21

Probir na rak debelog crijeva provodi se na dva načina: otkrivanjem krvi u stolici (testovima za krv u stolici) ili kolonoskopijom.

Kako to funkcionira u Hrvatskoj?

Svake dvije godine pismom se pozivaju svi muškarci i žene u dobi od 50 do 74 godine da naprave test na nevidljivu krv u stolici. Do sada se koristi kartični gvajakov test (TOKS). Osobe s pozitivnim nalazom upućuju se na probirnu kolonoskopiju.

Kada se može očekivati FIT-test kao standradna metoda?

U tijeku su pripreme za reorganizaciju probirnog programa zbog uvođenja novog, osjetljivijeg testa– fekalnog imunokemijskog testa (FIT) (objava 2025. HZJZ).
*Bitno je naglasiti da je i provođenje starijeg testa bolje nego uopće ne raditi rani probir raka debelog crijeva. Čak i stariji testovi (hemokult ili kartični gvajakov testovi koji su trenutno u upotrebi) daju dobre rezultate. Najvažnije je započeti s probirom i osvijestiti se da probir postoji te ga treba početi od 50. godine (ili ranije kod osoba s povećanim rizikom – kod određenih bolesti crijeva i kod osoba koje imaju člana obitelji s rakom debelog crijeva).

Negativan hemoglobin u stolici znači da nije potrebna daljnja obrada te je potrebno ponoviti test za 1-2 godine (ovino o vrsti testa).

Ako Vas zanima koje preventivne pretrage su potrebne istražite: Algoprev – pametniji pristup preventivnim pretragama.

Najnovija simulacijska studija iz Njemačke (COSIMO) pokazuje da potpuna primjena probirnih metoda značajno smanjuje broj oboljelih i smrtnih slučajeva od raka debelog crijeva:

• FIT test smanjuje broj oboljelih za 69% i smrtnost za 82%.
• Kolonoskopija smanjuje broj oboljelih za 77% i smrtnost za 82%.
• Kombinacija FIT-a i kolonoskopije daje najbolje rezultate: oboljelih za 81%, smrtnost za 89%.

U praksi to znači da osobe koje se redovito testiraju FIT-om i kolonoskopijom imaju najmanje rizika od dijagnoze i smrti od raka debelog crijeva.

Istražite dodatne testove za otkrivanje krvi u probavnom sustavu, kao što su gastroskopija ili endoskopija kapsulom.

Pročitajte ostale blogove na stranici algomed.

Pronađite medicinsku uslugu na tražilici algolov.

Martin Novosel, dr.med.

02./26.

Literatura:
1. Grobbee EJ, Wisse PHA, Schreuders EH, et al. Guaiac-based faecal occult blood tests
versus faecal immunochemical tests for colorectal cancer screening in average-risk
individuals. Cochrane Database Syst Rev. 2022;6(6):CD009276. doi:
10.1002/14651858.CD009276.pub2
2. https://api.aerzteblatt.de/pdf/123/2/m40.pdf

Karcinom želuca (rak želuca) često se otkriva tek u kasnijim fazama bolesti, kada su simptomi već izraženi, a
liječenje teže. Zbog toga je bitno otkrivanje karcinoma želuca na vrijeme. Za sada ne postoji preporuka za opće preventivno testiranje cijele populacije na rak želuca (za razliku od primjerice, raka debelog crijeva, kod kojeg se svi upućuju na rano otkrivanje). Smjernice S3 za karcinom želuca (aktualno 2025. Njemačka) naglašavaju praćenje i rano otkrivanje kod osoba s povećanim rizikom. Sve se češće spominje genetsko testiranje i prisutnost određenih gena koji ukazuju na povećan rizik razvoja raka želuca.

*U nekim državama, npr. Japan, postoje programi za gastroskopiju kod zdravih pojedinaca.

Rizične osobe uključuju:
• Ljude koji imaju bliže rođake (roditelje, braću ili sestre) s karcinomom želuca.
• Osobe s kroničnom upalom želuca (atrofični gastritis) ili promjenama sluznice poput intestinalne
metaplazije.
• Osobe koje su prethodno imale određene operacije želuca.
• Ljude s nasljednim genetskim mutacijama, posebno CDH1 i CTNNA1, povezanim s hereditarnim
difuznim karcinomom želuca (HDGC).
Za ove osobe genetika igra ključnu ulogu: od navršene 18. godine preporučuje se genetsko savjetovanje i mogućnost prediktivnog testiranja ako je mutacija već identificirana u obitelji.

Koja metoda se koristi kod ranog otkrivanja kod rizičnih skupina?

Gastroskopija (pregled želuca kamerom) ostaje zlatni standard. Tijekom pregleda uzimaju se biopsije kako bi
se provjerilo:
• prisutnost bakterije Helicobacter pylori, koja povećava rizik od raka (Ako se pronađe H. pylori,
liječenje antibioticima smanjuje rizik od razvoja karcinoma.
• eventualne pretkancerozne promjene, poput adenoma, tj. promjena koje prethode nastanku raka

Tražite gastroskopiju?

Genetski rizik

Kod osoba s mutacijama CDH1 ili CTNNA1 praćenje je detaljnije:
• Preporučuje se testiranje na H. pylori i liječenje ako je bakterija prisutna.
• Asimptomatskim nositeljima mutacije preporučuje se godišnja gastroskopija u stručnom centru.
• Profilaktična gastrektomija (preventivno uklanjanje želuca) može biti opcija, ovisno o rezultatima
gastroskopije i povijesti bolesti u obitelji.
• Za obitelji s HDGC-sličnim profilom ili s mutacijom CDH1 nejasne značajnosti (VUS) također se
preporučuje godišnje praćenje gastroskopijom tijekom prvih nekoliko godina, počevši od 40. godine
ili 10 godina prije starosti najmlađe oboljele osobe u obitelji.

Važno za pacijente i obitelji!

Iako gastroskopija omogućuje rano otkrivanje promjena u želucu, kod nositelja mutacija male promjene mogu biti teško uočljive. Stoga se svi programi praćenja trebaju provoditi u iskusnim centrima, po mogućnosti u okviru kliničkih studija, kako bi se postigli najbolji rezultati.

Logika genetskog testiranja

Zašto se ne testira svatko?
• Rak želuca najčešće nije nasljedna bolest; većina slučajeva su sporadični (ne nasljeđuju se).
• Genetske mutacije povezane s HDGC relativno su rijetke, ali kada su prisutne, rizik od raka vrlo
je visok.

Zato testiranje ima smisla samo kod visokorizičnih obitelji ili osoba.
Logika postupka:
• Prvo se uzima detaljna obiteljska povijest tumora (tko je imao koji tip karcinoma i u kojoj dobi).
• Ako anamneza upućuje na mogući nasljedni rak, pacijent se upućuje na genetsko savjetovanje.
• Nakon savjetovanja vrši se ciljano genetsko testiranje na specifične gene (CDH1, CTNNA1 i rijetko
drugi) povezane s hereditarnim rakom želuca.
• Ako se mutacija pronađe, mogu se testirati i ostali članovi obitelji (prediktivno testiranje).
• Osobi pozitivnoj na mutaciju planira se, prema genetskom savjetovanju, rani probir ili gastroskopije
čak i bez simptoma.

Zaključak

Rano otkrivanje karcinoma želuca u općoj populaciji još nije definirano, ali osobe s povećanim rizikom,
posebno genetskim, trebaju redovito gastroskopsko praćenje.
Također se očekuju noviteti jer trenutno postoje brojni pilot projekti koji istražuju rano otkrivanje karcinoma
želuca:
• GISTAR – studija koja ispituje ulogu gastroskopije i testiranja na H. pylori u prevenciji raka želuca.
• EUROHELICAN – projekt usmjeren na prepoznavanje rizičnih skupina i strategija ranog otkrivanja
u Europi.
• TOGAS – istražuje optimalne metode skrininga i praćenja rizičnih osoba.
• EUCanScreen – europska inicijativa za standardizaciju i evaluaciju preventivnih programa za različite vrste raka, uključujući želudac.

Istražite: kolonoskopiju, MR enterografiju, SIBO test, pH-metriju, endoskopiju kapsulom, funkcionalnu dispepsiju i druge pretrage i tegobe povezane sa probavnim sustavom na algomed.hr!

Martin Novosel, dr. med.

01./26.

Literatura:
S3-Leitlinie Diagnostik und Therapie der Adenokarzinome des Magens und ösophago-gastralen Übergangs
Version 3.1 – Oktober 2025AWMF-Registernummer: 032-009OL

Sljedeće metode za dokazivanje infekcije H. pylori dovoljno su provjerene i koriste se u kliničkoj dijagnostici, uzimajući u obzir individualne čimbenike pacijenta.

Invazivne metode:

• histološka analiza
• brzi ureazni test
• kultura
• PCR metoda

Neinvazivne metode:

• 13C-urea izdisajni test
• dokaz antigena iz stolice
• dokaz IgG protutijela iz krvi

U idealnim uvjetima za sigurnu dijagnozu H. pylori preporučuje dva pozitivna rezultata dobivena
različitim dijagnostičkim metodama.

Primjer: Kod gastroskopije kada su histološki nalaz i brzi ureza test pozitivni (u slučaju invazivne dijagnostike, često se kombiniraju ureazni brzi test i histologija, jer histološki rezultat nije odmah dostupan).

Kada dva pozitivna rezultata nisu nužna?

Postoje kliničke situacije u kojima je jedan pozitivan nalaz dovoljan:

1. Histološki dokaz H. pylori uz kronično aktivni gastritis

Kombinacija karakterističnog upalnog histološkog nalaza i bakterija H. Pylori gotovo je 100 % specifična za infekciju H. pylori.

2. Ulkus dvanaesnika (ulkus duodeni – početni dio tankog crijeva)

Zbog vrlo visoke povezanosti H. pylori infekcije i ulkusa dvanaesnika, prisutnost ulkusa uz jedan pozitivan test smatra se dovoljnim dokazom infekcije.

3. Pozitivna kultura bakterije

Izolacija H. pylori u kulturi je sama po sebi 100 % specifična jer lažno pozitivni nalazi nisu mogući.
Međutim, negativna kultura ne isključuje infekciju i u slučaju kliničke sumnje (probavne tegobe uz procjenu liječnika) zahtijeva dodatnu dijagnostiku.

Zašto se gastroskopija ne smije provoditi bez uzimanja biopsija?

Ako se već provodi gastroskopija, uzimanje biopsija (te PHD- patohistološka dijagnostika) za histološku analizu smatra se obveznim standardom, a ne dodatnom opcijom. Sama vizualna procjena sluznice nije dovoljna za pouzdanu dijagnozu H. pylori infekcije.

Histologija je najinformativnija metoda jer:
• omogućuje izravan dokaz bakterije,

• prikazuje vrstu i aktivnost gastritisa,
• daje informacije o prognozi infekcije,
• omogućuje procjenu rizika za razvoj raka želuca.
Zbog toga se gastroskopija bez biopsije smatra dijagnostički nedostatnom i u pravilu se ne preporučuje.

Važni vremenski razmaci prije testiranja

Za pouzdanu dijagnostiku potrebno je poštovati minimalne vremenske razmake bez terapije koja potiskuje
H. pylori:
• najmanje 2 tjedna nakon prestanka terapije inhibitorima protonske pumpe (PPI),
• najmanje 4 tjedna nakon završetka eradikacijske ili bilo koje antibiotske terapije.

Zašto serologija „zvuči jednostavno“, ali nije najbolja metoda?

Serološki testovi (IgG protutijela iz krvi) imaju visoku osjetljivost, ali njihov je glavni problem niska
klinička specifičnost. Oni ne mogu razlikovati:
• aktivnu infekciju,
• ranije preboljenu infekciju,
• uspješno eradikiranu infekciju.
Protutijela mogu ostati pozitivna mjesecima ili čak godinama nakon izlječenja ili čak nakon potpunog
uklanjanja želuca (gastrektomije). Zbog toga serologija nije prikladna za procjenu aktivne infekcije niti za
kontrolu uspješnosti terapije.

Test stolice na H.Pylori?

Test na bakteriju H. pylori iz stolice ima smisla u nekoliko situacija.

Prvo, koristi se za otkrivanje
infekcije kod osoba koje nemaju ozbiljne simptome, poput gubitka težine, problema s gutanjem,
krvarenja ili anemije. Posebno je koristan kod ljudi koji zbog drugih bolesti ili starosti ne mogu ići
na gastroskopiju, jer je neinvazivan i ne zahtijeva kameru ni posebnu pripremu.
Također, test stolice se često koristi za provjeru je li bakterija uništena nakon terapije, što je važno
jer krvni testovi ne mogu razlikovati aktivnu od preboljele infekcije.
Test stolice se ne koristi kada postoje ozbiljni simptomi ili sumnja na rak želuca, niti za preciznu dijagnozu čira ili gastritisa. Ukratko, test iz stolice je vrlo koristan kada gastroskopija nije moguća ili je rizična, te za pouzdanu kontrolu uspješnosti liječenja H. Pylori.

Istražite kako mjeriti kiselost u želucu koritenjem pH metrije.

Martin Novose, dr. med.

01./26.

Literatura:
Aktualisierte S2k-Leitlinie Helicobacter pylori und gastroduodenale Ulkuskrankheit der Deutschen
Gesellschaft für Gastroenterologie,Verdauungs- und Stoffwechselkrankheiten (DGVS) Juli 2022–
AWMF-Registernummer: 021– 001